Nikola VI. Zrinski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: en:Nikola VI Zrinski
Nema sažetka uređivanja
Redak 7: Redak 7:
Boraveći pretežno na svom posjedu u [[Čakovec|Čakovcu]], Nikola je živio u vrijeme kad su [[Turci]]-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje [[Hrvatska|Hrvatske]], kao i susjedne [[Ugarska|Ugarske]]. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali [[Dunav|Dunava]], odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine [[1608]].
Boraveći pretežno na svom posjedu u [[Čakovec|Čakovcu]], Nikola je živio u vrijeme kad su [[Turci]]-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje [[Hrvatska|Hrvatske]], kao i susjedne [[Ugarska|Ugarske]]. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali [[Dunav|Dunava]], odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine [[1608]].


Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s [[Osmansko Carstvo|Turcima]] već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su [[Međimurje]] na sjeveru, zatim [[Vrbovec]], [[Rakovec]], [[Lonjica]] i [[Božjakovina]] u [[Prigorje|Prigorju]], [[Medvedgrad]], [[Šestine]], [[Lukavec]] i [[Brezovica]] u okolici [[Zagreb]]a, [[Ozalj]], [[Ribnik]], [[Stari grad Dubovac|Dubovac]] i još neka imanja na području [[Karlovac|Karlovca]], [[Brod na Kupi]], [[Čabar]], [[Gerovo]] i niz manjih posjeda u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], te [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Grobnik]], [[Hreljin]], [[Grižane]], [[Kraljevica]] i drugi posjedi na [[Jadran|jadranskoj]] obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile.
U njegovom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola [[1625]]. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]], a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem [[1626]]. godine njegovi, tada malodobni, nećaci [[Nikola Zrinski|Nikola VII.]] i [[Petar Zrinski|Petar]], kasniji znameniti hrvatski banovi.

U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola [[1625]]. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]], a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem [[1626]]. godine njegovi, tada malodobni, nećaci [[Nikola Zrinski|Nikola VII.]] i [[Petar Zrinski|Petar]], kasniji znameniti hrvatski banovi.

== Vidi još ==

* [[Knezovi Zrinski]]
* [[Juraj IV. Zrinski]]
* [[Stari grad Čakovec]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://povijest.net/sadrzaj/skola/radovi/185-nesretna-ljubav-nikole-i-izabele.html Nikola – nasljednik i vjerski sljedbenik svog oca Jurja IV. Zrinskog]
*[http://www.gradpula.com/nova_istra/2003/lav_orao-II3.htm Nikola – vlasnik Grobnika]


{{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Nikola VI.}}
{{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Nikola VI.}}
[[Kategorija:Zrinski]]
[[Kategorija:Zrinski]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]]


[[en:Nikola VI Zrinski]]
[[en:Nikola VI Zrinski]]

Inačica od 27. rujna 2011. u 19:28

Nikola VI. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi VI. Miklós), (Čakovec, oko 1570. – Čakovec, 24. ožujka 1625.), hrvatski velikaš iz obitelji Zrinski.

Život

Nikola VI. Zrinski bio je sin Jurja IV. Zrinskog, glavnog kraljevskog rizničara, a unuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka. Njegov mlađi brat Juraj V. bio je hrvatski ban.

Boraveći pretežno na svom posjedu u Čakovcu, Nikola je živio u vrijeme kad su Turci-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje Hrvatske, kao i susjedne Ugarske. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali Dunava, odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine 1608.

Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s Turcima već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su Međimurje na sjeveru, zatim Vrbovec, Rakovec, Lonjica i Božjakovina u Prigorju, Medvedgrad, Šestine, Lukavec i Brezovica u okolici Zagreba, Ozalj, Ribnik, Dubovac i još neka imanja na području Karlovca, Brod na Kupi, Čabar, Gerovo i niz manjih posjeda u Gorskom kotaru, te Bakar, Grobnik, Hreljin, Grižane, Kraljevica i drugi posjedi na jadranskoj obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile.

U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola 1625. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat Juraj V., a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem 1626. godine njegovi, tada malodobni, nećaci Nikola VII. i Petar, kasniji znameniti hrvatski banovi.

Vidi još

Vanjske poveznice