Sankt Pölten: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: be:Горад Санкт-Пёльтэн |
m r2.7.1) (robot Dodaje: sco:Sankt Pölten |
||
Redak 56: | Redak 56: | ||
[[ro:Sankt Pölten]] |
[[ro:Sankt Pölten]] |
||
[[ru:Санкт-Пёльтен]] |
[[ru:Санкт-Пёльтен]] |
||
[[sco:Sankt Pölten]] |
|||
[[sk:Sankt Pölten]] |
[[sk:Sankt Pölten]] |
||
[[sr:Санкт Пелтен]] |
[[sr:Санкт Пелтен]] |
Inačica od 29. rujna 2011. u 03:00
Sveti Hipolit[nedostaje izvor] (Sankt Pölten) je grad u Austriji i glavni grad Donje Austrije. U gradu živi 51.548 stanovnika.
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobija pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobija bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobija veće povlastice.
U doba ratova sa Osmanlijama gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, sa reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovesti. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobija svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
Sa gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslijee 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPOE).