Epikur: razlika između inačica

	Έπίκουρος Epikouros
	;
	Zapadna filozofija
	Antička filozofija
Rođenje	341. pr. Kr.
Smrt	270. pr. Kr.
Škola/tradicija	Epikurejska škola
Glavni interesi	Atomizam, Hedonizam
Utjecaji	Pamfil, Nausifan
Utjecao na	Metrodor, Hermah, Polistrat, Tit Lukrecije Kar
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 4. listopada 2011. u 18:47

Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova. Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".

Učenje o biću

Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.

Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.

Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".

Teorija spoznaje (kanonika)

Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.

Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".

Etika

Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.

Djela

O Prirodi
O atomima i praznom prostoru
O cilju
O bogovima

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Epikur

Logotip Wikicitata

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Epikur

@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 '''Epikur''' ([[Grčki jezik|grč]].  ''Ἐπίκουρος, Epikouros'', Samos, [[341. pr. Kr.]] - Atena, [[270. pr. Kr.]]), bio je [[filozof]] iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova.
 Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz [[Rim]]a: [[Tit Lukrecije Kar]]. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
 == Učenje o biću ==
@@ Redak 24: / Redak 23: @@
 Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
 == Teorija spoznaje (kanonika) ==
@@ Redak 31: / Redak 29: @@
 Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan [[Demokrit]]u i njegovoj "teoriji sličica".
 == Etika ==
@@ Redak 44: / Redak 41: @@
 *''O bogovima''
-== Relevantni članci ==
+== Poveznice ==
 {{commonscat|Epicurus}}
 {{Wikicitat|Epikur}}
@@ Redak 50: / Redak 47: @@
 *[[Dodatak:Popis antičkih filozofa|Antički filozofi]]
 *[[Helenističko-rimsko razdoblje]]
 {{Antički filozofi}}
-[[Kategorija:Antički filozofi]]
-[[Kategorija:Grčki filozofi]]
+[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
 [[Kategorija:Epikurejci]]
 [[Kategorija:Epistemologija]]