Autokracija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:Автократия
m r2.7.1) (robot Dodaje: tr:Otokrasi
Redak 53: Redak 53:
[[sv:Envälde]]
[[sv:Envälde]]
[[tl:Autokrasya]]
[[tl:Autokrasya]]
[[tr:Otokrasi]]
[[uk:Автократія]]
[[uk:Автократія]]
[[zh:独裁]]
[[zh:独裁]]

Inačica od 10. listopada 2011. u 13:00

Autokracija (iz starogrčkog αυτοκρατία autos = vlastiti i krateín = vladavina; autokrator »bezgranični gospodar«) označava, doslovno prevedeno, samo-vlast. Oblik je države i gospodstva, po kome državni poglavica spaja u svojoj ruci zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast, nije vezan uz sudjelovanje niti uz ustavan nadzor drugih državnih organa, pa u smislu nauke Machiavellijeve i Hobbesove vlada neograničeno. Njegovo je vladanje neodgovorno samovladanje, kakvo se odrazuje u apsolutnoj monarhiji ili u trajnoj diktaturi. Zbog toga se naziv autokracije redovito uzimlje u istom značenju kao i apsolutizam.

Definicija i tipologija

Autokracija je politički sustav u kojem se sva vlast i ovlasti u državi nalaze u rukama jedne osobe (npr. diktatora) ili skupine (političke stranke, hunte) bez sudjelovanja naroda.

Autokracijama mogle bi se označiti istočne despocije, kneževska gospodstva u Europi od 16. do 18. stoljeća; na njih nalikuje rimski cezar i ruski car kao »samodržac svih Rusa« do časa, kad je Rusija krenula putem ustavnosti. Autokratskom načelu stavila se nasuprot težnja naroda, da sam odlučuje u državi ili barem da sudjeluje kod izgradnje i uređivanja državnih prilika, a ta je težnja s napretkom civilizacije i modernog svjetskog nazora sve to više preotimala maha.

Ova je težnja zadala teške udarce autokraciji u svim onim zemljama, u kojima postojaše neka jača politička organizacija ili razvijeniji državni poredak. Da li bi se kod primitivnih naroda moglo govoriti o autokraciji, sporno je pitanje zbog toga, što u njihovoj sredini zapravo nema izgrađenog državnog poretka.

Izvori

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.