Bukovica: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ( |
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi [[željeznička pruga]] [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni [[n/m|nadmorske visine]] 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ([[Jurišinka]] - 674 m). |
||
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom |
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]], i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao. |
||
Česta je podjela na '''Gornju''' ili '''Obrovačku Bukovicu''' te '''Donju''' ili '''Kistanjsku Bukovicu''' . Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]], a na njenom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]]. Veća bukovička sela su [[Bilišane]], [[Ervenik]], [[Đevrske]], [[Ivoševci]], [[Karin (naselje)|Karin]], [[Kruševo]], [[Medviđa]], [[Pađene]] i [[Žegar]]. |
|||
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]] |
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]] |
||
[[sr:Буковица]] |
|||
Inačica od 16. kolovoza 2006. u 23:50
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga Zadar - Knin. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima (Jurišinka - 674 m).
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo, i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih Kotara, u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao.
Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu . Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje, a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac. Veća bukovička sela su Bilišane, Ervenik, Đevrske, Ivoševci, Karin, Kruševo, Medviđa, Pađene i Žegar.