Habsburg: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m r2.7.1) (robot Dodaje: an:Casa d'Habsburgo |
||
| Redak 131: | Redak 131: | ||
[[af:Habsburg]] |
[[af:Habsburg]] |
||
[[als:Habsburger]] |
[[als:Habsburger]] |
||
[[an:Casa d'Habsburgo]] |
|||
[[ar:هابسبورغ]] |
[[ar:هابسبورغ]] |
||
[[az:Habsburqlar sülaləsi]] |
[[az:Habsburqlar sülaləsi]] |
||
Inačica od 12. listopada 2011. u 22:52
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.
Povijest
Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273–1291., 1298–1308., 1438–1740., i 1745–1806.).
.png)
Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.
Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.
Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.
Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".
Austrijsko Carstvo je nakon sporazuma s Mađarima, 1867. godine preustrojeno u dvojnu monarhiju pod imenom Austro-Ugarska. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u 1. svjetskom ratu.
Današnji glavar obitelji Habsburg je Karl Habsburg-Lothringen, najstariji sin prestolonasljednika Otta von Habsburga.
Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg
- Albert I. (1282. - 1308.)
- Fridrik I. (1308. - 1330.)
- Leopold I. (1308. - 1326.)
- Albert II. (1330. - 1358.)
- Rudolf IV. (1358. - 1365.)
- Fridrik III. (1347. - 1362.)
- Albert III. (1365. - 1395.)
- Albreht IV. (1395. - 1404.)
- Leopold III. (1365. - 1386.)
- Vilim (1386. - 1406.)
- Leopold IV. (1386. - 1411.)
- Ernest I. (1406. - 1424.)
Carevi Svetog Rimskog Carstva
Kuća Habsburg
- Rudolf I., vladao 1273.-1291.
- Albert I., carevao 1298.-1308.
- Albert II., carevao 1438-1439.
- Fridrik III., carevao 1440.-1493.
- Maksimilijan I., carevao 1493.-1519.
- Karlo V., carevao 1519.-1556.
- Ferdinand I., carevao 1556.-1564. Postaje kralj Hrvatske 1527., a Ugarske 1540. godine. Ove titule naslijeđuju svi njegovi carski potomci.
- Maksimilijan II., carevao 1564.-1576.
- Rudolf II., carevao 1576.-1612.
- Matija, carevao 1612.-1619.
- Ferdinand II., carevao 1619.-1637.
- Ferdinand III., carevao 1637.-1657.
- Leopold I., carevao 1658.-1705.
- Josip I., carevao 1705.-1711.
- Karlo VI., carevao 1711.-1740.
Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.
Kuća Habsburg-Lothringen
- Franjo I. Stjepan, carevao 1745.-1765. Nije kralj Hrvatske i Ugarske.
- Josip II., carevao 1765.-1790.
- Leopold II., carevao 1790.-1792.
- Franjo II., carevao 1792.-1806.
Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo I., austrijski car 1804.-1835.
- Ferdinand I., austrijski car 1835.-1848.
- Franjo Josip I., austrijski car 1848.-1916.
- Karlo I., austrijski car 1916.-1918. Umro u progonstvu 1922.
Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi
- Albert II., hrvatski i ugarski kralj 1437.-1439.
- Ladislav V. Posmrtni, hrvatski i ugarski kralj 1444.-1457.
- Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica 1740.-1780.
Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg
- Filip I., 1506. (samo kralj Kastilje)
- Karlo I., 1516.-1556.
- Filip II., 1556.-1598.
- Filip III., 1598.-1621.
- Filip IV., 1621.-1665.
- Karlo II., 1665.-1700.
Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg
- Filip I., 1580.-1598.
- Filip II., 1598.-1621.
- Filip III., 1621.-1640.
Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo Stjepan, 1737.-1765.
- Leopold I., 1765.-1790.
- Ferdinand III., 1790.-1800., 1814.-1824.
- Leopold II., 1824.-1849., 1849.-1859.
- Ferdinand IV., 1859.
Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo IV., 1814.-1831., 1831.-1846.
- Franjo V., 1846.-1848., 1849.-1859.
Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen
- Marija Lujza, 1814.-1847.
Vladar Meksika iz kuće Habsburg-Lothringen
- Nadvojvoda Maksimilijan, car Meksika, 1864.-1867.