Cestica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
m tekst iz podnaslova gospodarstva prebačen u povijest
m {{GiO VŽ}}
Redak 35: Redak 35:


{{Stub-općina}}
{{Stub-općina}}
{{Općine VŽ}}
{{GiO VŽ}}
[[Kategorija:Hrvatske općine]]
[[Kategorija:Hrvatske općine]]
[[Kategorija:Varaždinska županija]]
[[Kategorija:Varaždinska županija]]

Inačica od 17. kolovoza 2006. u 19:05

Cestica

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaVaraždinska

NačelnikMirko Korotaj

Površina[1]46,1 km2
Površina središta5,6 km2

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 425
– gustoća118 st./km2
Urbano479
– gustoća969 st./km2

Zemljovid

Cestica na zemljovidu Hrvatske
Cestica
Cestica

Cestica na zemljovidu Hrvatske

Cestica je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Varaždinskoj županiji. Općinska uprava smještena je u naselju Cestica.

Zemljopis

Općina Cestica smjestila se na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave. Prostire se na 46 km2.

Općina se sastoji od naselja: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok.

Općina Cestica graniči sa općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, te svojim velikim dijelom sa Republikom Slovenijom.

Na području općine se nalazi i dio Ormoškog jezera koje je akumulacija HE Varaždin.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. općina ima 5.678 stanovika. Najveće i najbrojnije naselje Općine je Gornje Vratno, koje ima 1132 stanovnika.

Uprava

Općinsku upravu čini peteročlano općinsko poglavarstvo na čelu s općinskim načelnikom Mirkom Korotajem. Predstavničko tijelo općine je općinsko vijeće koje ime 15 članova. Većinu u Općini ima Hrvatska narodna stranka.

Povijest

Nekad je tim krajem prolazila stara rimska prometnica Ptuj - Osijek. Na njenom ulasku u Hrvatsku, najstariji zemljovidi bilježe antičko naselje Ramista. Zbog skele kojom se moglo preći Dravu u turska vremena, mjesto se zvalo Brod, a danas je tamo međunarodni granični prijelaz Dubrava Križovljanska. Na temelju arheoloških nalaza, povjesničar A. B. Krčelić, nedaleko mjesto Babinec poistovjećuje s bivšim panonskim Anicijem. Na kamenom stupu Trpećeg Isusa iz 1658. godine urezan je i naziv Babnik.

Gospodarstvo

Slavni ljudi

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

Sport

Vanjske poveznice

Predložak:Stub-općina

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886