Izborni knezovi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. listopada 2011. u 18:15

Izborni knezovi (njem. Kurfürst; - jednina; Kurfürsten - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog rimskog carstva. Njihove osnovne funkcije i prvi knezovi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao Karlo IV 1356. godine.

Opći pregled

Tijekom i poslije 15. stoljeća, carevi Svetog Rimskog Carstva birani su gotovo isključivo između pripadnika dinastije Habsburg, uglavnom jednog od habsburških nadvojvoda koji su obično bili stariji sinovi preminulih vladara, s vremenom pretvorivši formalno izbornu monarhiju u ono što je u stvari bila nasljedna monarhija.

Formalno su uvijek birali kralja Rimljana, koji je krunjen u Njemačkoj, a koji je postajao car Svetog Rimskog carstva tek kad bi ga okrunio papa. Karlo V je bio posljednji okrunjeni car - svi carevi poslije njega su bili samo izabrani carevi (njem. erwählter Römischer Kaiser; lat. electus Romanorum imperator).

Tijekom većeg dijela povijesti Svetog rimskog carstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 duhovna i 4 svjetovna. Crkveni izbornici su bili:

nadbiskup Mainza
nadbiskup Triera
nadbiskup Kölna

Svjetovni izbornici bila su 4 vladara:

kralj Češke
grof palatin Rajnski (knez Falački)
vojvoda Saske
markgrof Brandenburga (ova tri posljednja su također poznati i kao knez-izbornik Falački, izbornik Saski i izbornik Brandenburški).

Drugi izbornici su dodati u 16. stoljeću i uključuju vojvodu Bavarskog (koji se zvao izbornik iz Bavarske, i zamjenjivao je falačkog kneza koji je bio iz iste dinastije, ali je privremeno izgubio titulu tijekom Tridesetogodišnjeg rata), i vojvoda od Braunschweig-Lüneburga (knez Hanovera). Na početku 19. stoljeća stvoreno je još izbornika koji nikad nisu stigli vršiti dužnost jer je 1806. godine Napoleon dokinuo njihovu funkciju ukinućem Svetog Rimskog Carstva.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Izborni knezovi''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kurfürst''; - jednina; ''Kurfürsten'' - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak  birati careve [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Njihove osnovne funkcije i prvi kneževi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV]] [[1356.]] godine.
+'''Izborni knezovi''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kurfürst''; - jednina; ''Kurfürsten'' - množina), bili su članovi izbornog tijela — elektorata, koje je imalo za zadatak  birati careve [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Njihove osnovne funkcije i prvi knezovi izbornici bili su određeni Zlatnom bulom koju je izdao [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV]] [[1356.]] godine.
 ==Opći pregled ==
-Tokom i poslije 15. stoljeća, biranje cara Svetog rimskog carstva je bilo formaliziranje izborne monarhije u ono što je u stvari bila dinastička sukcesija, uglavnom na jednog od Habsburških nadvojvoda koji su ulavnom bili stariji sinovi od preminulih vladara.
+Tijekom i poslije 15. stoljeća, carevi Svetog Rimskog Carstva birani su gotovo isključivo između pripadnika dinastije Habsburg, uglavnom jednog od habsburških nadvojvoda koji su obično bili stariji sinovi preminulih vladara, s vremenom pretvorivši formalno izbornu monarhiju u ono što je u stvari bila nasljedna monarhija.
-Formalno su uvijek birali Rimskog kralja, koji je okrunjen u Njemačkoj, ali koji je postajao car Svetog Rimskog carstva tek kad bi ga okrunio [[papa]]. Karlo V je bio poslednji okrunjeni car - svi carevi poslije njega su bili izabrani carevi (njem. ''erwählter Römischer Kaiser''; lat. ''electus Romanorum imperator'').
+Formalno su uvijek birali kralja Rimljana, koji je krunjen u Njemačkoj, a koji je postajao car Svetog Rimskog carstva tek kad bi ga okrunio [[papa]]. Karlo V je bio posljednji okrunjeni car - svi carevi poslije njega su bili samo izabrani carevi (njem. ''erwählter Römischer Kaiser''; lat. ''electus Romanorum imperator'').
-Tijekom velikog dijela povijesti Svetog rimskog carstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 svećenička te 4 svjetovna .
+Tijekom većeg dijela povijesti Svetog rimskog carstva (barem do 13. stoljeća) bilo je sedam kneževa izbornika: 3 duhovna i 4 svjetovna.
-Crkveni izbornici su bili
+Crkveni izbornici su bili:
-*nadbiskup od Mainza
+*nadbiskup Mainza
-*nadbiskup od Trira
+*nadbiskup Triera
-*nadbiskup od [[Koeln]]a
+*nadbiskup [[Köln|Kölna]]
-Svjetovni izbornici su bila 4 velikaša:
+Svjetovni izbornici bila su 4 vladara:
 *kralj Češke
-*grof od Palatinata (Pfalza)
+*grof palatin Rajnski (knez Falački)
-*vojvoda od [[Elektorat Saska|Saske]]
+*vojvoda [[Elektorat Saska|Saske]]
-*markgrof od Brandenburga (ova tri poslednja su takođe poznati i kao izbornik iz Palatinata, izbornik is Saske i izbornik iz Brandenburga).
+*markgrof Brandenburga (ova tri posljednja su također poznati i kao knez-izbornik Falački, izbornik Saski i izbornik Brandenburški).
-Drugi izbornici su dodati u 16. stoljeću i uključuju vojvodu od [[Bavarska|Bavarske]] (koji se zvao izbornik iz Bavarske, i zamjenjivao je grofa od Palatinata koji je bio iz iste porodice, ali je privremeno izgubio titulu tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]), i vojvoda od Brunswicka-Linenburga. U 19. stoljeću dodato je još izbornika koji nikad nisu stigli  vršiti dužnost jer je 1806. godine [[Napoleon]] ukinuo ovo zvanje.
+Drugi izbornici su dodati u 16. stoljeću i uključuju vojvodu [[Bavarska|Bavarskog]] (koji se zvao izbornik iz Bavarske, i zamjenjivao je falačkog kneza koji je bio iz iste dinastije, ali je privremeno izgubio titulu tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]), i vojvoda od Braunschweig-Lüneburga (knez Hanovera). Na početku 19. stoljeća stvoreno je još izbornika koji nikad nisu stigli vršiti dužnost jer je 1806. godine [[Napoleon]] dokinuo njihovu funkciju ukinućem Svetog Rimskog Carstva.
 [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]]