Mantova: razlika između inačica

Koordinate: 45°10′N 10°48′E / 45.167°N 10.800°E / 45.167; 10.800
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: vi:Mantova
Redak 58: Redak 58:
}}
}}
[[Datoteka:MantovaBasilicaSantAndrea.jpg|mini|200px|<center>[[Leon Battista Alberti]], ''Sant' Andrea''<center>]]
[[Datoteka:MantovaBasilicaSantAndrea.jpg|mini|200px|<center>[[Leon Battista Alberti]], ''Sant' Andrea''<center>]]
Obitelj [[Gonzaga]] je bila veliki sponzor umjentosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike ([[Leone Battista Alberti]], [[Andrea Mantegna]], [[Giulio Romano]], [[Donatello]], [[Peter Paul Rubens]], [[Pisanello]], [[Domenico Fetti]], [[Luca Fancelli]] i [[Nicolò Sebregondi]]). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:
Obitelj [[Gonzaga]] je bila veliki sponzor umjetnosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike ([[Leone Battista Alberti]], [[Andrea Mantegna]], [[Giulio Romano]], [[Donatello]], [[Peter Paul Rubens]], [[Pisanello]], [[Domenico Fetti]], [[Luca Fancelli]] i [[Nicolò Sebregondi]]). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:


*''Duždeva palača (Palazzo Ducale di Mantova)'', slavna rezidencija obitelji Gonzaga s freskama Andrea Mantagne, sastoji se od dvorišta, vrtova i nekoliko zgrada skupljenih u jedan kompleks: ''Kapetanska palača (Palazzo del Capitano)'', ''Magna Domus'', i dvorac sv. Jurja (''Castello di San Giorgio'', 1395.-1406.), prijestolnica obitelji Gonzaga.
*''Duždeva palača (Palazzo Ducale di Mantova)'', slavna rezidencija obitelji Gonzaga s freskama Andrea Mantagne, sastoji se od dvorišta, vrtova i nekoliko zgrada skupljenih u jedan kompleks: ''Kapetanska palača (Palazzo del Capitano)'', ''Magna Domus'', i dvorac sv. Jurja (''Castello di San Giorgio'', 1395.-1406.), prijestolnica obitelji Gonzaga.

Inačica od 9. studenoga 2011. u 13:52

Mantova
Comune di Mantova
Datoteka:Mantova-Stemma.png
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Lombardija
Pokrajina:Mantova (MN)
Koordinate:45°10′N 10°48′E / 45.167°N 10.800°E / 45.167; 10.800
Visina:19 m
Površina:64 km2
Stanovništvo:48,297 (2008.)
Gustoća stanovništva:1.32 stan./km2
Poštanski broj:0376
Pozivni broj:045
ISTAT-broj:023091
Svetac zaštitnik:Sveti Anselm
Mantova na karti Italija
Mantova
Mantova
Mantova (Italija)
Službena stranica:www.comune.mantova.it

Mantova je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika. Poljoprivredno je, industrijsko i turističko središte.

Mantova

Mantova je od 12. stoljeća okružena vještačkim jezerima (Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore, tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke Mincio, koja se spušta s jezera Garda[1]. Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću.

Povijest

Mantova (1493.)
Domenico Morone, Bitka ipred palače Bonacolsi u Mantovi, Duždeva palača.

Mantovu su utemeljili Etruščani u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko 2000. pr. Kr.). Ime joj potječe od etrurskog boga Mantusa (ili Hada), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju Cenomani, galsko pleme. Od 214. godine se spominje kao rimska kolonija. Mantova je rodni grad pjesnika Vergilija.

Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju Goti, a stradava i u bizantsko-langobardskim sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari Canosse, do 1115. godine kada pristupa savezu lombardskih gradova (Lombardska liga).

Tijekom sukoba Gvelfa i Gibelina, Pinamonte Bonacolsi je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom 1273. godine. Njegova obitelj je vladala slijedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda 1328. godine njome gospodari obitelj Gonzaga (od 1632. obitelj Gonzaga-Nevers), i zahvaljujući potpori Žigmunda Luksemburškog i pape Pija II. vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda Castello di San Giorgio, danas arheološki muzej i galerija umjetnina.

God. 1708. pripala je Austriji i priključena je Milanskom vojvodstvu. God. 1797. osvaja je Napoleonova vojska, do 1805. godine kada je priključena Kraljevini Italiji. Od 1814. godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije 1848. godine mjesecima je bila pod opsadom vojske Pijemonta, da bi tek 1859. godine bila priključena Mletačkoj republici, te zajedno s njom 1866. godine ušla u sastav ujedinjene Kraljevine Italije.

Znamenitosti

Mantova i Sabbioneta
Svjetska baštinaUNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »I«
Godina uvrštenja2008. (32. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO
Leon Battista Alberti, Sant' Andrea

Obitelj Gonzaga je bila veliki sponzor umjetnosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike (Leone Battista Alberti, Andrea Mantegna, Giulio Romano, Donatello, Peter Paul Rubens, Pisanello, Domenico Fetti, Luca Fancelli i Nicolò Sebregondi). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:

  • Duždeva palača (Palazzo Ducale di Mantova), slavna rezidencija obitelji Gonzaga s freskama Andrea Mantagne, sastoji se od dvorišta, vrtova i nekoliko zgrada skupljenih u jedan kompleks: Kapetanska palača (Palazzo del Capitano), Magna Domus, i dvorac sv. Jurja (Castello di San Giorgio, 1395.-1406.), prijestolnica obitelji Gonzaga.
  • Palazzo Te (1525.-1535.) arhitekta G. Romana (koji je na kraju života živio u Mantovi) je palača visoke renesanse s naznakama post-Rafaelovskog manirizma. Palača je bila ljetna vila Fridrika II. Gonzaga,a u njoj se nalazi Museo Civico (s donacijama A. Modadorija, najznačajnijeg talijanskog izdavača, i U. Sissa, mantovskog arhitekta koji je radio u Iraku odakle je donio značajna djela mezopotamske umjetnosti).
  • Palača Vascovile (Palazzo Vescovile di Mantova) (Biskupska palača)
  • Palazzo degli Uberti
  • Palazzo del Podestà u kojemu se nalazi muzej Tazio Nuvolari
  • Palazzo della Ragione sa sat-kulom Torre dell'Orologio
  • Palazzo Castiglioni Bonacolsi
  • Palazzo Valenti Gonzaga, primjer barokne palače (Nicolò Sebregondi) s freskama flamaskog slikara F. Geffelsa.
  • Kazalište Bibiena
  • Toranj-kavez (Torre della Gabbia)
  • Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija u kojoj se nalazi i državni arhiv.

U Mantovi se nalaze i crkve:

  • Sant' Andrea (Basilica di Sant'Andrea di Mantova) Leon Battista Albertija s grobom A. Mantegne.
  • Rotunda San Lorenzo iz 1082. god.
  • San Sebastiano (1460.-1470.), te
  • Katedrala (Duomo di Mantova) iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano.

Staro središte grada je od 2000. godine, zajedno s posjedima Gonzaga u Sabbioneti, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. [2]

Promet

Mantova se nalazi na sjecištu cesta Milano-Codogno-Cremona-Mantova. Do nje vodi autocesta A4 (Milano-Venecija), koja vodi do Verone, i autoput A22 (Brennero-Modena). ali i državne ceste 415 (Milano-Cremona) za Cremonu i 10 (Cremona-Mantova). Najbliža zračna luka je u Veroni, Villafranca.

Privreda i trgovina

U Mantovi se nalaze proizvodnja poljoprivrednih strojeva, obuće i igračaka.

Prijateljski gradovi

Bilješke

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mantova