Asonanca: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MystBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ar:جناس مصوت
m r2.7.1) (robot Dodaje: fy:Healrym, nl:Halfrijm
Redak 63: Redak 63:
[[et:Assonants]]
[[et:Assonants]]
[[fr:Assonance]]
[[fr:Assonance]]
[[fy:Healrym]]
[[gan:類韻]]
[[gan:類韻]]
[[he:אסונאנס]]
[[he:אסונאנס]]
Redak 71: Redak 72:
[[ka:ასონანსი]]
[[ka:ასონანსი]]
[[kk:Ассонанс]]
[[kk:Ассонанс]]
[[nl:Halfrijm]]
[[no:Assonans]]
[[no:Assonans]]
[[pl:Asonans]]
[[pl:Asonans]]

Inačica od 12. studenoga 2011. u 02:41

Asonanca (asonancija) glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja zvukovnog ugođaja, ritma ili glasovnih efekata.


Primjeri asonance

Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.


Oni koji poznaju drago kamenje.Gotova je pjesma
O prstenu. O mojem ili tvojem prstenu?


Dugo u noć, u zimsku bijelu noć


Oni imaju visoka čela, vijorne kose, široke grudi



Asonanca se može protegnuti kroz cijelu kiticu ili pjesmu. Ako se ponavlja na početku riječi, govorimo o glasovnoj anafori, a ako se ponavlja na kraju riječi, govorimo o glasovnoj epifori. Asonanca kao glasovna epifora:


Đurđic, skroman cvjetić, sitan, tih i fin,
Dršće, strepi i zebe kao da je zima,
Zvoni bijele psalme svojim zvončićima,
Potajno kraj vrbe, gdje je stari mlin.