Jure Kaštelan: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Jure Kaštelan''' ([[Zakučac]] kraj [[Omiš]]a, [[18. prosinca]] [[1919]]. - [[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1990]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik
'''Jure Kaštelan''' ([[Zakučac]] kraj [[Omiš]]a, [[18. prosinca]] [[1919]]. - [[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1990]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik


Jure Kaštelan se rodio u Zakučcu kraj Omiša, na rijeci Cetini, između vrletnih masiva Mosora i Biokova. Klasičnu gimanziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku "Crveni konj". U Drugom svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga.
Jure Kaštelan se rodio u Zakučcu kraj Omiša, na rijeci Cetini, između vrletnih masiva Mosora i Biokova. Klasičnu gimanziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku "Crveni konj". U Drugom svjetskom ratu sudjeluje kao partizan u obrani domovine.
Do [[1980]]. godine voditelj je ''Katedre za teoriju književnosti'' na [[FFZG|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], a neko vrijeme i lektor na [[Sorbonne|Sorbonni]]. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima ([[Federico García Lorca|Lorca]]). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi "''Tifusari''". Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s [[ruski jezik|ruskog]] i [[talijanski jezik|talijanskog]]. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.
Do [[1980]]. godine voditelj je ''Katedre za teoriju književnosti'' na [[FFZG|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], a neko vrijeme i lektor na [[Sorbonne|Sorbonni]]. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima ([[Federico García Lorca|Lorca]]). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi "''Tifusari''". Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s [[ruski jezik|ruskog]] i [[talijanski jezik|talijanskog]]. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.


Inačica od 19. studenoga 2011. u 21:41

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. - Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik

Jure Kaštelan se rodio u Zakučcu kraj Omiša, na rijeci Cetini, između vrletnih masiva Mosora i Biokova. Klasičnu gimanziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku "Crveni konj". U Drugom svjetskom ratu sudjeluje kao partizan u obrani domovine. Do 1980. godine voditelj je Katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vrijeme i lektor na Sorbonni. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima (Lorca). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi "Tifusari". Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s ruskog i talijanskog. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.

Zbirke

  • "Crveni konj",
  • "Pijetao na krovu",
  • "Biti ili ne",
  • "Malo kamena i puno snova",
  • "Divlje oko",
  • "Čudo i smrt",
  • "Pjesništvo".

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Wikicitati imaju zbirke citata o temi Jure Kaštelan
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jure_Kaštelan&oldid=3163501"