Gaspard de Coligny: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: eu:Gaspard II.a Colignykoa |
m r2.6.4) (robot Mijenja: zh:加斯帕尔·德·科利尼 |
||
Redak 46: | Redak 46: | ||
[[uk:Гаспар де Шатійон Коліньї]] |
[[uk:Гаспар де Шатійон Коліньї]] |
||
[[vi:Gaspard de Coligny]] |
[[vi:Gaspard de Coligny]] |
||
[[zh:科利尼]] |
[[zh:加斯帕尔·德·科利尼]] |
Inačica od 23. studenoga 2011. u 03:31
Gaspard de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral.
Životopis
Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenostkim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX.. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. Katarine de Medici inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gaspard de Coligny |