Angiotenzin: razlika između inačica
Nova stranica: {{radovi}} '''Angiotenzin''' je peptidni hormon koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju krvnih žila i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi}} |
|||
'''Angiotenzin''' je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak. |
'''Angiotenzin''' je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak. |
||
Angiotenzin je |
Angiotenzin je izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih 1930-ih (tada nazivan: ''angiotonin'' i ''hipertenzin''), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj. |
||
== Prekursori == |
== Prekursori == |
||
=== Angiotenzinogen === |
=== Angiotenzinogen === |
||
Angiotenzinogen je alfa-2 globulin koji se sintetizira i otpušta u cirkulaciju u [[jetra| |
Angiotenzinogen je alfa-2 globulin koji se sintetizira i otpušta u cirkulaciju u [[jetra|jetri]]. Pripada skupini serpina, iako nije poznato da ihibira enzime kao što rade ostali serpini. Povećavanje koncentracije angiotenzinogena u krvnoj plazmi povećavaju [[kortikosteroid]]i, [[estrogen]], hormoni [[Štitna žlijezda|štitnjače]] i angiotenzin II. Angiotenzinogen je i supstrat [[renin]]a. Čini ga niz 452 [[aminokiseline]] (kod čovjeka, kod ostalih vrsta broj aminokiselina varira), a prvih 12 su najvažniji za biološku aktivnost. |
||
Angiotenzinogen je i supstrat [[renin]]a. Čini ga niz 452 [[aminokiseline]] (kod čovjeka, kod ostalih vrsta borj varira), a prvih 12 su najvažniji za aktivnost. |
|||
=== Angiotenzin I === |
=== Angiotenzin I === |
||
Angiotenzin I nastaje djelovanjem renina na angiotenzinogen. Renin stvara bubreg kao odgovor na pojačanu simpatičku aktivnost, smanjen intrarenalni krvni tlak kod jukstaglomerularnih stanica ili na smanjenu količinu iona natrija i klorida kod makule dense. Renin cijepa peptidnu vezu između aminokiselina [[leucin]] (Leu) i [[valin]] (Val) na molekuli |
Angiotenzin I nastaje djelovanjem renina na angiotenzinogen. Renin stvara bubreg kao odgovor na pojačanu simpatičku aktivnost, smanjen intrarenalni krvni tlak kod jukstaglomerularnih stanica ili na smanjenu količinu iona natrija i klorida kod makule dense. Renin cijepa peptidnu vezu između aminokiselina [[leucin]] (Leu) i [[valin]] (Val) na molekuli angiotenzinogena, čime nastaje peptid dug deset aminokiselina angiotenzin I. Angiotenzin I nema biološku ulogu (nije utvrđena), te je samo prekursor angiotenzina II. |
||
Angiotenzin I nema biološke uloge, te je samo prekursor angiotenzina II. |
|||
=== Angiotenzin II === |
=== Angiotenzin II === |
||
Angiotenzin |
Angiotenzin II nastaje iz angiotenzina I djelovanjem angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE), koji se pretežno nalazi u kapilarama [[pluća]], tako što cijepa 2 aminokiseline angiotenzin I na C-kraju peptidnog lanca. ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon. Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u [[eritrocit]]ima, te krvnim žilama većine tkiva. |
||
ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon. |
|||
Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u [[eritrocit]]ima te krvnim žilama većine tkiva. |
|||
=== Angiotenzin III === |
=== Angiotenzin III === |
||
Angiotenzin III je heksapeptid, ima 40% učinka na krvni tlak od angiotenzina II, ali 100% učinka na |
Angiotenzin III je heksapeptid, ima 40% učinka na krvni tlak od angiotenzina II, ali 100% učinka na stvaranje aldosterona. |
||
=== Angiotenziv IV === |
=== Angiotenziv IV === |
||
Redak 27: | Redak 20: | ||
== Djelovanje == |
== Djelovanje == |
||
=== Kardiovaskularni sustav === |
=== Kardiovaskularni sustav === |
||
Angiotenzini II, III i IV su potentni izravni vazokonstriktori, koji podižu arterijski krvni tlak konstrikcijom vena i arterija. Angiotenzin II ima i potencijalni |
Angiotenzini II, III i IV su potentni izravni vazokonstriktori, koji podižu arterijski krvni tlak konstrikcijom vena i arterija. Angiotenzin II ima i potencijalni protrombotski učinak, pojačavajući adheziju i agregaciju [[trombocit]]a, te povećavajući proizvodnju [[plazminogen aktivator inhibitor-1]] i [[plazminogen aktivator inhibitor-2]]. |
||
=== Živčani sustav === |
|||
Angiotenzin II pojačava osjećaj žeđi, preko subfornikalnog organa u mozgu, smanjuje baroreceptorni releks i povećava želju za soli. Pojačava lučenje [[antidiuretski hormon|antidiuretskog hormona]] (ADH) iz stražnjeg režnja [[hipofiza|hipofize]] i lučenja [[ACTH]] iz prednjeg režnja. Dalje potencira oslobađanje [[noradrenalin]]a izravnim djelovanje na postganglijska simpatička vlakna. |
|||
=== Nadbubrežna žlijezda === |
|||
Angiotenzin djeluje u kori nadbubrežne žlijezde tako što pojačavju oslobađanje aldosterona, hormona koji u bubrezima sadržava natrij i izlučuje kalij. |
|||
=== Mokraćni sustav === |
|||
Ukupni učinak djelovanja angiotenzina II na funkciju bubrega (glomerularnu filtraciju) ovisi o lokalnim i sustavnim okolnostima u trenutnom vremenu obzirom na brojne učinke angiotenzina II u bubregu. |
|||
U bubregu angiotenzin II izravno utječe na proksimalne tubule na povećanje reapsorpcije iona natrija. Učinak na glomerularnu filtraciju i protok krvi u glomerulu je složen. |
|||
Povećanje sustavnog arterijskog krvnog tlaka povećava tlak u krvnim žilama glomerula, te konstrikcija aferentne (dovodne) i eferentne (odovodne) arteriole, pod utjecajem angiotenzina II, će ublažiti učinak porasta ili pada sustavnog tlaka tlaka na perfuziju glomerula, te dalje na glomerularnu filtraciju i ukupni gubitak tjelesnih tekućina. |
|||
Učinak na otpor eferentne arteriole je izraženiji, tako što konstrikcija povećava hidrostatski tlak u kapilara golmerula i održava glomerularnu filtraciju. Visoke koncentracije angiotenzina II kontrahiraju glomerularni mezangij time smanjuje površinu glomerularne filtracije. Angiotenzin II djeluje i tako što pojačava osjetljivost tubuloglomerularne petlje. Angiotenzin II uzrokuje lokalno oslobađanje prostaglandina koji antagoniziraju renalnu vazokostrikciju. |
|||
{{upozorenje-medicina}} |
|||
[[Kategorija: Hormoni]] |
|||
[[ca:Angiotensina]] |
|||
[[cs:Angiotenzin]] |
|||
[[de:Angiotensine]] |
|||
[[dv:އެންޖީއޯޓެންސިން]] |
|||
[[en:Angiotensin]] |
|||
[[fa:آنژیوتانسین دو]] |
|||
[[fr:Angiotensine]] |
|||
[[id:Angiotensin]] |
|||
[[it:Angiotensina]] |
|||
[[he:אנגיוטנסין]] |
|||
[[nl:Angiotensine]] |
|||
[[ja:アンジオテンシン]] |
|||
[[pl:Angiotensyna]] |
|||
[[pt:Angiotensina I]] |
|||
[[ru:Ангиотензин]] |
|||
[[sr:Ангиотензин]] |
|||
[[fi:Angiotensiini]] |
|||
[[sv:Angiotensin]] |
|||
[[vi:Angiotensin]] |
|||
[[zh:血管紧张素]] |
Inačica od 27. studenoga 2011. u 16:02
Angiotenzin je peptidni hormon koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju krvnih žila i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i aldosterona iz kore nadbubrežne žlijezde, koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica bubrega), što također podiže krvni tlak. Angiotenzin je izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih 1930-ih (tada nazivan: angiotonin i hipertenzin), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj.
Prekursori
Angiotenzinogen
Angiotenzinogen je alfa-2 globulin koji se sintetizira i otpušta u cirkulaciju u jetri. Pripada skupini serpina, iako nije poznato da ihibira enzime kao što rade ostali serpini. Povećavanje koncentracije angiotenzinogena u krvnoj plazmi povećavaju kortikosteroidi, estrogen, hormoni štitnjače i angiotenzin II. Angiotenzinogen je i supstrat renina. Čini ga niz 452 aminokiseline (kod čovjeka, kod ostalih vrsta broj aminokiselina varira), a prvih 12 su najvažniji za biološku aktivnost.
Angiotenzin I
Angiotenzin I nastaje djelovanjem renina na angiotenzinogen. Renin stvara bubreg kao odgovor na pojačanu simpatičku aktivnost, smanjen intrarenalni krvni tlak kod jukstaglomerularnih stanica ili na smanjenu količinu iona natrija i klorida kod makule dense. Renin cijepa peptidnu vezu između aminokiselina leucin (Leu) i valin (Val) na molekuli angiotenzinogena, čime nastaje peptid dug deset aminokiselina angiotenzin I. Angiotenzin I nema biološku ulogu (nije utvrđena), te je samo prekursor angiotenzina II.
Angiotenzin II
Angiotenzin II nastaje iz angiotenzina I djelovanjem angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE), koji se pretežno nalazi u kapilarama pluća, tako što cijepa 2 aminokiseline angiotenzin I na C-kraju peptidnog lanca. ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon. Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u eritrocitima, te krvnim žilama većine tkiva.
Angiotenzin III
Angiotenzin III je heksapeptid, ima 40% učinka na krvni tlak od angiotenzina II, ali 100% učinka na stvaranje aldosterona.
Angiotenziv IV
Angiotenzina je heksapeptid i ima znatno slabiji učinak od angiotenzina III.
Djelovanje
Kardiovaskularni sustav
Angiotenzini II, III i IV su potentni izravni vazokonstriktori, koji podižu arterijski krvni tlak konstrikcijom vena i arterija. Angiotenzin II ima i potencijalni protrombotski učinak, pojačavajući adheziju i agregaciju trombocita, te povećavajući proizvodnju plazminogen aktivator inhibitor-1 i plazminogen aktivator inhibitor-2.
Živčani sustav
Angiotenzin II pojačava osjećaj žeđi, preko subfornikalnog organa u mozgu, smanjuje baroreceptorni releks i povećava želju za soli. Pojačava lučenje antidiuretskog hormona (ADH) iz stražnjeg režnja hipofize i lučenja ACTH iz prednjeg režnja. Dalje potencira oslobađanje noradrenalina izravnim djelovanje na postganglijska simpatička vlakna.
Nadbubrežna žlijezda
Angiotenzin djeluje u kori nadbubrežne žlijezde tako što pojačavju oslobađanje aldosterona, hormona koji u bubrezima sadržava natrij i izlučuje kalij.
Mokraćni sustav
Ukupni učinak djelovanja angiotenzina II na funkciju bubrega (glomerularnu filtraciju) ovisi o lokalnim i sustavnim okolnostima u trenutnom vremenu obzirom na brojne učinke angiotenzina II u bubregu.
U bubregu angiotenzin II izravno utječe na proksimalne tubule na povećanje reapsorpcije iona natrija. Učinak na glomerularnu filtraciju i protok krvi u glomerulu je složen. Povećanje sustavnog arterijskog krvnog tlaka povećava tlak u krvnim žilama glomerula, te konstrikcija aferentne (dovodne) i eferentne (odovodne) arteriole, pod utjecajem angiotenzina II, će ublažiti učinak porasta ili pada sustavnog tlaka tlaka na perfuziju glomerula, te dalje na glomerularnu filtraciju i ukupni gubitak tjelesnih tekućina. Učinak na otpor eferentne arteriole je izraženiji, tako što konstrikcija povećava hidrostatski tlak u kapilara golmerula i održava glomerularnu filtraciju. Visoke koncentracije angiotenzina II kontrahiraju glomerularni mezangij time smanjuje površinu glomerularne filtracije. Angiotenzin II djeluje i tako što pojačava osjetljivost tubuloglomerularne petlje. Angiotenzin II uzrokuje lokalno oslobađanje prostaglandina koji antagoniziraju renalnu vazokostrikciju.
Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |