Bali: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. prosinca 2011. u 13:02

Bali je najzapadniji otok Maloga Sundajskog Otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km², 3.150.000 stanovnika (2000.). Plodno tercijarno humlje izdiže se prema istoku u vulkanskom usponu Gunung Agung 3200 m nad morem. Otok je bogat rižom i kokosovom palmom, kukuruzom i pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, a izvozi mnogo riže i dosta kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam. Najveći grad na Baliju je Denpasar (491.500 stanovnika 2002.). Žitelji su Malajci, do kojih je prodirao islam već u 15. stoljeću, ali su sve do danas sačuvali brahmanizam, stari način življenja, podjelu u četiri kaste (sudre, wesije, satrije, brahmane), davno pismo, hramove i rezbarije životinjskih likova u drvu.

Povijest

Prvi Europljanin na Baliju bio je Nizozemac Cornelis de Houtman, koji je došao na Bali 1597. godine. Otporni su bili i prema Nizozemcima, kojima su se domaći knezovi pokorili poslije žestokih borbi tek 1849. godine. Tijekom 2. svjetskog rata Japanci su zauzeli Bali. Nakon što je 1949. Nizozemska priznala indonezijsku neovisnost, 1950. je Bali prestao biti dio Nizozemske i postao jedna od provincija Indonezije.

Administrativna podjela

Otok je podijeljen u 8 okruga (kabupaten) i 1 grad (kota):

Badung
Bangli
Buleleng
Denpasar (grad)
Gianyar
Jembrana
Karangasem
Klungkung
Tabanan

Vanjske poveznice

Izvori

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bali

Predložak:Link FA

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 [[Datoteka:Bali-Danse 0707a.jpg|mini|Plesačica s Balija u narodnoj nošnji]]
-'''Bali ''' je najzapadniji [[otok]] Maloga Sundajskog Otočja ([[Indonezija]]), između Lomboka i [[Java (otok)|Jave]], 5.632 km<sup>2</sup>, 3.150.000 stanovnika ([[2000]].), 559.2/km<sup>2</sup>.
+'''Bali ''' je najzapadniji [[otok]] Maloga Sundajskog Otočja ([[Indonezija]]), između Lomboka i [[Java (otok)|Jave]], 5.632 km<sup>2</sup>, 3.150.000 stanovnika ([[2000]].). <!-- 559.2/km<sup>2</sup>. ovo sam zakomentirala jer ne nađem nigdje na što se odnosi-->
-Plodno [[tercijar]]no [[hum]]lje izdiže se prema istoku u [[vulkan]]skom usponu [[Gunung Agung]] 3200 [[metar|m]] nad [[more]]m. Otok je bogat [[riža|rižom]] i kokosovom palmom, kukuruzom i pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, a izvozi mnogo riže i dosta kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam.
+Plodno [[tercijar]]no [[humus|humlje]] izdiže se prema istoku u [[vulkan]]skom usponu [[Gunung Agung]] 3200 [[metar|m]] nad [[more]]m. Otok je bogat [[riža|rižom]] i kokosovom palmom, kukuruzom i pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, a izvozi mnogo riže i dosta kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam.
 Najveći grad na Baliju je Denpasar (491.500 stanovnika [[2002]].). Žitelji su Malajci, do kojih je prodirao [[islam]] već u 15. stoljeću, ali su sve do danas sačuvali [[Hinduizam|brahmanizam]], stari način življenja, podjelu u četiri kaste (sudre, wesije, satrije, brahmane), davno pismo, hramove i rezbarije životinjskih likova u drvu.