Xochicalco: razlika između inačica

Koordinate: 18°48′14″N 99°17′45.3″W / 18.80389°N 99.295917°W / 18.80389; -99.295917
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 20: Redak 20:
Zbog svojih izvanredno sačuvanih ostataka, Xochicalco je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1999. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List], 2. prosinca 1999. {{en icon}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.
Zbog svojih izvanredno sačuvanih ostataka, Xochicalco je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1999. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List], 2. prosinca 1999. {{en icon}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.


⚫
[[Datoteka:Xochicalco_Serpiente_Emplumada_GR.jpg|mini|lijevo|<center>Hram pernate zmije]]


==Povijest==
==Povijest==
⚫
[[Datoteka:Xochicalco_Serpiente_Emplumada_GR.jpg|mini|300px|<center>Hram pernate zmije]]

Gradnja Xochicalcoa je započela u 2. st. pr. Kr., te pokazuje jak utjecaj [[Teotihuacan|Teotihuacana]], a procvat doživljava nakon njegove propasti, kada su procvali i drugi gradovi klasičnog razdoblja Srednje Amerike: obližnji [[Tula]] na središnjoj visoravni, te [[Uxmal]] i [[Chichen ltza]] na [[Yucatan]]u.
Gradnja Xochicalcoa je započela u 2. st. pr. Kr., te pokazuje jak utjecaj [[Teotihuacan|Teotihuacana]], a procvat doživljava nakon njegove propasti, kada su procvali i drugi gradovi klasičnog razdoblja Srednje Amerike: obližnji [[Tula]] na središnjoj visoravni, te [[Uxmal]] i [[Chichen ltza]] na [[Yucatan]]u.


[[Arhitektura]] i [[ikonografija]] Xochicalca, pored jasne veze s Teotihuacanom, povezuje se i s narodom [[Matlatzinca]] iz doline Zoluca, [[Meksiko (savezna država)]]. Stanovnici obližnjeg sela Cuentepec još uvijek pričaju [[nahuatl]], [[Asteci|astečki]] jezik.
[[Arhitektura]] i [[ikonografija]] Xochicalca, pored jasne veze s Teotihuacanom, povezuje se i s narodom [[Matlatzinca]] iz doline Zoluca, [[Meksiko (savezna država)]]. Stanovnici obližnjeg sela Cuentepec još uvijek pričaju [[nahuatl]], [[Asteci|astečki]] jezik.

==Odlike==

Središnji dio Xochicalca čini vještački poravnano brdo na kojemu su ostaci stambenih građevina, uglavnom neiskopani, i duge terase koje prekrivaju njegove obronke. Na vrhu se nalaze vjerske građevine s kraja klasičnog razdoblja srednjoameričke povijesti (700.-900.), kada se pretpostavlja da je Xochicalco imao oko 20.000 stanovnika. Na zidovima ovih građevina nalaze se jedinstveni stilizirani prizori na kojima su jasni utjecaji Teotihuacana sa sjevera, ali i [[Maya]] s juga. Na tzv. "Hramu pernate zmije" (kasnije božanstvo [[Quetzalcoatl]] kod [[Asteci|Asteka]]) nalaze se prikazi gradova koji su Xochicalcu plaćali danak, kao i nekoliko mayanskih likova<ref>Dean R. Snow, ''Archaeology of Native North America'', Prentice Hall, New York, 2010. str. 157.</ref>.

Ostali značajni spomenici su nekoliko stepenastih [[piramida (arhitektura)|piramida]], palača, tri igrališta za [[srednjoamerička igra loptom|srednjoameričku igru loptom]], parno kupatilo, neobičnan niz kružnih [[oltar]]a i špilja s uklesanim stubama koja je služila kao [[opservatorij]].



<gallery>
<gallery>

Inačica od 4. prosinca 2011. u 17:26

Arheološki spomenici Xochicalcoa
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Meksiko


Xochicalco na zemljovidu Meksika
Xochicalco
Xochicalco
Lokacija Xochicalca u Meksiku
Godina uvrštenja1999. (23. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO

Xochicalco (nahuatl za "u kući cvijeća") je bio veliki pretkolumbovski grad, danas u meksičkoj saveznoj državi Morelos, 38 km jugozapadno od Cuernavaca i oko 120 km od Mexico Cityja. Grad je procvao od oko 650. godine, nakon propasti Teotihuacanskog carstva, s čime se dovodi u svezu. U turbulentnom razdoblju do 10. stoljeća, bio je utvrđeno političko, vjersko i trgovačko srednjoameričko središte kao što su Monte Albán, Palenque i Tikal.

Panorama piramida Xochicalcoa
Panorama piramida Xochicalcoa

Zbog svojih izvanredno sačuvanih ostataka, Xochicalco je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1999. godine[1].


Povijest

Hram pernate zmije

Gradnja Xochicalcoa je započela u 2. st. pr. Kr., te pokazuje jak utjecaj Teotihuacana, a procvat doživljava nakon njegove propasti, kada su procvali i drugi gradovi klasičnog razdoblja Srednje Amerike: obližnji Tula na središnjoj visoravni, te Uxmal i Chichen ltza na Yucatanu.

Arhitektura i ikonografija Xochicalca, pored jasne veze s Teotihuacanom, povezuje se i s narodom Matlatzinca iz doline Zoluca, Meksiko (savezna država). Stanovnici obližnjeg sela Cuentepec još uvijek pričaju nahuatl, astečki jezik.

Odlike

Središnji dio Xochicalca čini vještački poravnano brdo na kojemu su ostaci stambenih građevina, uglavnom neiskopani, i duge terase koje prekrivaju njegove obronke. Na vrhu se nalaze vjerske građevine s kraja klasičnog razdoblja srednjoameričke povijesti (700.-900.), kada se pretpostavlja da je Xochicalco imao oko 20.000 stanovnika. Na zidovima ovih građevina nalaze se jedinstveni stilizirani prizori na kojima su jasni utjecaji Teotihuacana sa sjevera, ali i Maya s juga. Na tzv. "Hramu pernate zmije" (kasnije božanstvo Quetzalcoatl kod Asteka) nalaze se prikazi gradova koji su Xochicalcu plaćali danak, kao i nekoliko mayanskih likova[2].

Ostali značajni spomenici su nekoliko stepenastih piramida, palača, tri igrališta za srednjoameričku igru loptom, parno kupatilo, neobičnan niz kružnih oltara i špilja s uklesanim stubama koja je služila kao opservatorij.


  • Igralište za pok-ta-pok u Xochicalcu
    Igralište za pok-ta-pok u Xochicalcu
  • Zidine Xochicalca
    Zidine Xochicalca
  • Opservatorij Xochicalca
    Opservatorij Xochicalca
  • Hijeroglifi Hrama pernate zmije
    Hijeroglifi Hrama pernate zmije
  • Skulptura jaguara
    Skulptura jaguara

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Xochicalco
  1. ↑ World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List, 2. prosinca 1999. (engl.) Preuzeto 4. prosinca 2011.
  2. ↑ Dean R. Snow, Archaeology of Native North America, Prentice Hall, New York, 2010. str. 157.

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Xochicalco&oldid=3179218"