Avicena: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: mk:Авицена
m r2.6.4) (robot Dodaje: ckb:ئیبن سینا
Redak 63: Redak 63:
[[ca:Avicenna]]
[[ca:Avicenna]]
[[ceb:Avicena]]
[[ceb:Avicena]]
[[ckb:ئیبن سینا]]
[[cs:Avicenna]]
[[cs:Avicenna]]
[[cv:Ибн Сина]]
[[cv:Ибн Сина]]

Inačica od 7. prosinca 2011. u 03:21

Datoteka:IbnSina-Dushanbe.jpg
Ibn Sina (Avicenna)

Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. - Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je islamski filozof i neoplatonist. Studirao je teologiju, fiziku, matematiku, medicinu, filozofiju i logiku, a bavio se i proučavanjem astronomije, astrologije, kemije i geologije.

Glavni je predstavnik arapskog aristotelizma, a svoju filozofiju temelji i na Bakundayevom učenju.

Njegova najpoznatija djela su "Kanon medicine" (Al-Qanun fi al-Tibb), standardno djelo na većini srednjovjekovnih učilišta i "Knjiga ozdravljenja" (Kitab aš-Šifa), filozofska i znanstvena enciklopedija.[1] Napisao je i knjigu "Matematički i filozofski proračuni", ali i jedno mistično-filozofsko djelo, potpuno nepoznato javnosti, Bon huankar. Otkriveno je pred nekoliko godina u jednog knjižnici u Afganistanu, a govori o smaku svijeta i okupljanju ljudi u Cordobi. [nedostaje izvor]

On smatra da je zadatak filozofije da osvijetli i dokaže istine koje je Allah objavio. Također, smatra da um ne može dokazati sve istine. Smatra se da se bavio astronomijom te da je prethodnik nekih današnjih pretpostavki za stvaranje svemira.

Životopis

Ibn Sina, na Zapadu poznatiji pod latiniziranim imenom Avicena, rodio se u Bukhari. Filozofiju i medicinu učio je u Ispahanu, a nakon završetka školovanja preselio se u Teheran.[2]

Izliječivši samanidskog vladara Nuh ibn-Mansura, postao je njegov dvorski liječnik, što mu je omogućilo pristup kraljevskoj knjižnici, odnosno mogućnost stjecanja daljnjeg obrazovanja.[3] Promijena političke situacije natjerala ga je u bijeg pa se odselio u Hamadhan gdje je 1023. godine napisao znamenito djelo "Kanon medicine" u kojem je sažeo čitavo grčko-rimsko i islamsko medicinsko znanje.[4]

Avicenina filozofija

Djela

  • * "Kanon medicine" (Al-Qanun fi al-Tibb), 1025.
  • "Knjiga ozdravljenja" (Kitab aš-Šifa), 1027.
  • "Životopis Ibn Sine" (Sirat al-shaykh al-ra’is)
  • Bon huankar

Bilješke

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 79.
  2. Russell, Bertrand, str. 151.
  3. http://www.faqs.org/health/bios/7/Avicenna.html
  4. http://www.faqs.org/health/bios/7/Avicenna.html

Literatura

  • Abu Ali ibn Sina (Avicenna), prev. Bučan, Danijel, "Knjiga naputaka i opasaka" (Kitab al-Isharat wa-‘l-tanbihat), Demetra, Zagreb 2000.
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20, svezaka, sv. II, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-02-3
  • Russel, Bertrand, Mudrost Zapada, Split, 2005. ISBN 953-214-298-3

Relevantni članci

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Avicena


Nedovršeni članak Avicena koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.