Biserujka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Popravak (za coord su točke, nije po hrvatskom standardu (zarezi)), regija HR-08, manje korekcije |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
| širina-stupnjevi = 45 |
| širina-stupnjevi = 45 |
||
| širina-minute = 11 |
| širina-minute = 11 |
||
| širina-sekunde = 14 |
| širina-sekunde = 14.3 |
||
| širina-oznaka = N |
| širina-oznaka = N |
||
| dužina-stupnjevi = 14 |
| dužina-stupnjevi = 14 |
||
| dužina-minute = 36 |
| dužina-minute = 36 |
||
| dužina-sekunde = 35 |
| dužina-sekunde = 35.2 |
||
| dužina-oznaka = E |
| dužina-oznaka = E |
||
| iso-regija = HR-08 |
|||
| lokacija = [[Otok]] [[Krk]] |
| lokacija = [[Otok]] [[Krk]] |
||
| država = [[Hrvatska]] |
| država = [[Hrvatska]] |
||
| Redak 20: | Redak 21: | ||
| dužina = 110 m |
| dužina = 110 m |
||
| volumen = |
| volumen = |
||
| približna starost = > 16 |
| približna starost = > 16.000 godina |
||
}} |
}} |
||
'''Biserujka''' je [[špilja]] koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad [[Uvala|uvale]] [[Uvala Slivanjska|Slivanjska]], nedaleko sela [[Rudine (Dobrinj)| |
'''Biserujka''' je [[špilja]] koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad [[Uvala|uvale]] [[Uvala Slivanjska|Slivanjska]], nedaleko sela [[Rudine (Dobrinj)|Rudina]]. |
||
==Naziv== |
==Naziv== |
||
| Redak 28: | Redak 29: | ||
==Opis== |
==Opis== |
||
[[Datoteka:Biserujka Höhle 2007 Kroatien 112.jpg|mini|250px|lijevo|Bogatstvo [[stalaktit]]a, [[stalagmit]]a i [[stalagnat]]a u Biserujki]] |
[[Datoteka:Biserujka Höhle 2007 Kroatien 112.jpg|mini|250px|lijevo|Bogatstvo [[stalaktit]]a, [[stalagmit]]a i [[stalagnat]]a u Biserujki.]] |
||
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad [[more]]m i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[stalaktit]]ima, [[stalagmit]]ima i [[stalagnat]]ima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 [[Nadmorska visina|metra nad morem]]. Zbog vrlo tankog ''„krova“'' ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem [[kalcij|kalcijevi spojevi]] se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° |
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad [[more]]m i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[stalaktit]]ima, [[stalagmit]]ima i [[stalagnat]]ima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 [[Nadmorska visina|metra nad morem]]. Zbog vrlo tankog ''„krova“'' ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem [[kalcij|kalcijevi spojevi]] se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi. |
||
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju ''„igrom“'' [[minerali|minerala]], naročito [[Željezovi oksidi|željeznih]] i [[mangan]]skih [[Oksidi|oksida]] po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile [[Baklja|baklje]] njezinih davnih posjetitelja. |
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju ''„igrom“'' [[minerali|minerala]], naročito [[Željezovi oksidi|željeznih]] i [[mangan]]skih [[Oksidi|oksida]] po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile [[Baklja|baklje]] njezinih davnih posjetitelja. |
||
Tu živi [[endem|endemski]] [[Rakovi|račić]] ''([[Latinski jezik|lat.]]) [[Alpioniscus christiani]]'', koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i [[puževi]] |
Tu živi [[endem|endemski]] [[Rakovi|račić]] ''([[Latinski jezik|lat.]]) [[Alpioniscus christiani]]'', koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i [[puževi]], [[stonoge]] te [[šišmiši]]. Pronađeni su i ostaci [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] stari oko 16.000 godina. |
||
==Uređivanje špilje== |
==Uređivanje špilje== |
||
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|200px|lijevo|Posjetioci u špilji.]] |
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|200px|lijevo|Posjetioci u špilji.]] |
||
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]] |
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]] |
||
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom [[Uhićenje|uhićenja]] jednog krijumčara iz [[Senj |
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom [[Uhićenje|uhićenja]] jednog krijumčara iz [[Senj]]a. |
||
Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni [[ |
Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni [[grafiti]] su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz [[1859.]] godine. |
||
Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku [[Jama|jame]]. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do [[Uvala Slivanjska|uvale Slivanjske]]. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] Biserujka je u posljednjih 10‑etak godina postala ''jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj''. |
Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku [[Jama|jame]]. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti [[Krk|otoka Krka]]. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do [[Uvala Slivanjska|uvale Slivanjske]]. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] Biserujka je u posljednjih 10‑etak godina postala ''jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj''. |
||
Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tijekom [[Zima|zimskih]] mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom. |
Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tijekom [[Zima|zimskih]] mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom [[Turizam|turističkom agencijom]]. |
||
==Zanimljivosti== |
==Zanimljivosti== |
||
| Redak 53: | Redak 54: | ||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
*Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003. |
* Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
| Redak 60: | Redak 61: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{Commonscat|Biserujka Cave}} |
{{Commonscat|Biserujka Cave}} |
||
*http://www.klimno.net/biserujka_hr.htm |
* [http://www.klimno.net/biserujka_hr.htm Špilja Biserujka, otok Krk] na Klimno.net |
||
*http://www.krk.hr/ponuda/atrakcije/Spilja_Biserujka |
* [http://www.krk.hr/ponuda/atrakcije/Spilja_Biserujka Turistička zajednica otoka Krka - Ponuda - Atrakcije] |
||
*http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang= |
* [http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=hr&pg=1&datum=24.08.2002.&cp=1&s=Next Fotografija - Spilja Biserujka / Vitezića Spilja / Slivanjska Jama] na Destinacije.com |
||
*http://www.tzo-dobrinj.hr/ |
* [http://www.tzo-dobrinj.hr/ Turistička zajednica općine Dobrinj] |
||
[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]] |
||
Inačica od 7. prosinca 2011. u 21:48
| Biserujka | |
|---|---|
 Špiljski ukrasi — stalagnat. | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°11′14″N 14°36′35″E / 45.1873°N 14.6098°E (WD) |
| Smještaj | Otok Krk |
| Najbliži grad | Grad Krk |
| Države | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Dužina | 110 m m |
| Najniža razina | 53 m n.v. m |
| Približna starost | > 16.000 godina |
Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudina.
Naziv
Špilja Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo Rudine.
Opis
Premda kratka i plitka, špilja redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata stalaktitima, stalagmitima i stalagnatima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 metra nad morem. Zbog vrlo tankog „krova“ ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem kalcijevi spojevi se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi.
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ minerala, naročito željeznih i manganskih oksida po vapnencu. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile baklje njezinih davnih posjetitelja.
Tu živi endemski račić (lat.) Alpioniscus christiani, koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i puževi, stonoge te šišmiši. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda stari oko 16.000 godina.
Uređivanje špilje
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz Senja.
Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine.
Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave Crikveničke rivijere koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja Biserujka je u posljednjih 10‑etak godina postala jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.
Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tijekom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.
Zanimljivosti
2009. godine u špilji je pronađena potpuno nova vrsta lažištipavca.[1]
Nadležnost
Špiljom upravlja javna ustanova Primorsko-goranske županije, "Priroda".[2]
Literatura
- Lešić, Denis: Otok Krk - vodič u riječi i slici, 2003.
Izvori
- ↑ Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o javnoj ustanovi "Priroda"
