Poljsko-Litavska Unija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 63: | Redak 63: | ||
}} |
}} |
||
'''Poljsko-Litavska Unija''' (pol. '''Rzeczpospolita Obojga Narodów''', lit. '''Žečpospolita''' ili '''Abiejų tautų respublika''', bje. '''Рэч Паспалітая''' ili '''Рэч Паспалітая Абодвух Народаў''', ukr. '''Річ Посполита''') |
'''Poljsko-Litavska Unija''' (pol. '''Rzeczpospolita Obojga Narodów''', lit. '''Žečpospolita''' ili '''Abiejų tautų respublika''', bje. '''Рэч Паспалітая''' ili '''Рэч Паспалітая Абодвух Народаў''', ukr. '''Річ Посполита''') povijesna je država nastala [[1569.]] [[unija|unijom]] [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]] i [[Velika Kneževina Litva|Velike kneževine Litve]]. Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu [[Europa|Europe]]. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita [[Multikulturalnost|multikulturalnost]] i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi. |
||
== Osnovne karakteristike == |
== Osnovne karakteristike == |
||
Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Poljska|Poljske]], [[Rusija|Rusije]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]] i [[Estonija|Estonije]]. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Židovi]] i ostale narodnosti. |
Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Poljska|Poljske]], [[Rusija|Rusije]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]] i [[Estonija|Estonije]]. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Židovi]] i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi [[Krakov]] i [[Varšava]], a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i Litvi. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Inačica od 15. prosinca 2011. u 12:30
|
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike kneževine Litve. Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.
Osnovne karakteristike
Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije, Poljske, Rusije, Litve, Latvije i Estonije. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom Poljaci, Ukrajinci, Bjelorusi, Litavci, Nijemci, Židovi i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi Krakov i Varšava, a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i Litvi.