Bjelovjeska šuma: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Redak 44: Redak 44:
[[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Europi]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Europi]]


Inačica od 19. prosinca 2011. u 11:58

Šuma Białowieża/Belavezhskaya
Svjetska baština – UNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »P« Nepoznata kratica »B«
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlanskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi[1].

Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki
Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Nacionalni park Bjelovjeska šuma

Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušća)

Karta Bjelovjeske šume s istaknutom međudržavnom granicom i stazama za obilazak

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (polu-divlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

  • Bjelovjeska šuma u magli
    Bjelovjeska šuma u magli
  • Bizon u bijegu
    Bizon u bijegu
  • Bizon u Bjelovjeskoj šumi
    Bizon u Bjelovjeskoj šumi
  • Kraljevski hrast
    Kraljevski hrast
  • Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine
    Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine

Izvori

  1. ↑ Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bjelovjeska šuma
v • u
Svjetska baština u Poljskoj
Kulturna baština (14)
Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata1) (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski2) (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.)
Poljska državna zastava
Prirodna baština (1)

1) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije 

v • u
Svjetska baština u Bjelorusiji
Bjeloruska zastava

1) Zajednička svjetska baština Bjelorusije i Poljske 

2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelovjeska_šuma&oldid=3195479"