Vektorska analiza: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: nn:Vektorrekning
m r2.7.1) (robot Dodaje: tl:Kalkulong bektor
Redak 93: Redak 93:
[[sv:Vektoranalys]]
[[sv:Vektoranalys]]
[[th:แคลคูลัสเวกเตอร์]]
[[th:แคลคูลัสเวกเตอร์]]
[[tl:Kalkulong bektor]]
[[tr:Vektör hesabı]]
[[tr:Vektör hesabı]]
[[uk:Векторне числення]]
[[uk:Векторне числення]]

Inačica od 23. prosinca 2011. u 13:24

Vektorska analiza je grana matematike koja proučava diferencijalni i integralni račun nad vektorskim poljima.

Najveću primjenu u matematici nalazi u diferencijalnoj geometriji i parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, a od ostalih grana znanosti, najviše se koristi u fizici, posebno u elektrodinamici, mehanici fluida, gravitaciji i sl.

Ponekad se pojam vektorska analiza koristi kao sinonim za funkcije više varijabli, što nije ispravna bijekcija.

Vektorski operatori

Vektorska analiza koristi nekoliko temeljnih operatora, i proučava djelovanje tih operatora na funkcije, vektorska polja i sl.

Sve se te operacije mogu prikazati preko Hamiltonova operatora , što se izgovara kao [nabla]. U kartezijevu sustavu je definiran kao

a definicija operatora u zakrivljenim koordinatama malo je složenija.

Najjednostavnije operacije su:

Operacija Notacija
Gradijent
Rotacija
Divergencija
Laplasijan

Najpoznatiji teoremi

U vektorskoj analizi postoje četiri najbitnija teorema:

Naziv Izjava
Poopćena Newton-Leibnizova formula
Greenov teorem
Stokesov teorem
Gaussov teorem

Vezani pojmovi