Štipavci: razlika između inačica
m r2.6.4) (robot Dodaje: be-x-old:Скарпіёны |
m r2.7.1) (robot Mijenja: eu:Eskorpioi |
||
Redak 48: | Redak 48: | ||
[[es:Scorpiones]] |
[[es:Scorpiones]] |
||
[[et:Skorpionilised]] |
[[et:Skorpionilised]] |
||
[[eu: |
[[eu:Eskorpioi]] |
||
[[fa:کژدم]] |
[[fa:کژدم]] |
||
[[fi:Skorpionit]] |
[[fi:Skorpionit]] |
Inačica od 27. prosinca 2011. u 06:24
Štipavci | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Potkoljeno: | Chelicerata |
Razred: | Arachnida |
Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji (fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.