Habsburg: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. prosinca 2011. u 14:37

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Povijest

Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273–1291., 1298–1308., 1438–1740., i 1745–1806.).

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.

Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Austrijsko Carstvo je nakon sporazuma s Mađarima, 1867. godine preustrojeno u dvojnu monarhiju pod imenom Austro-Ugarska. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u 1. svjetskom ratu.

Današnji glavar obitelji Habsburg je Karl Habsburg-Lothringen, najstariji sin prestolonasljednika Otta von Habsburga.

Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg

Albert I. (1282. - 1308.)
Fridrik I. (1308. - 1330.)
Leopold I. (1308. - 1326.)
Albert II. (1330. - 1358.)
Rudolf IV. (1358. - 1365.)
Fridrik III. (1347. - 1362.)
Albert III. (1365. - 1395.)
Albreht IV. (1395. - 1404.)
Leopold III. (1365. - 1386.)
Vilim (1386. - 1406.)
Leopold IV. (1386. - 1411.)
Ernest I. (1406. - 1424.)

Carevi Svetog Rimskog Carstva

Kuća Habsburg

Rudolf I., vladao 1273.-1291.
Albert I., carevao 1298.-1308.
Albert II., carevao 1438-1439.
Fridrik III., carevao 1440.-1493.
Maksimilijan I., carevao 1493.-1519.
Karlo V., carevao 1519.-1556.
Ferdinand I., carevao 1556.-1564. Postaje kralj Hrvatske 1527., a Ugarske 1540. godine. Ove titule naslijeđuju svi njegovi carski potomci.
Maksimilijan II., carevao 1564.-1576.
Rudolf II., carevao 1576.-1612.
Matija, carevao 1612.-1619.
Ferdinand II., carevao 1619.-1637.
Ferdinand III., carevao 1637.-1657.
Leopold I., carevao 1658.-1705.
Josip I., carevao 1705.-1711.
Karlo VI., carevao 1711.-1740.

Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.

Kuća Habsburg-Lothringen

Franjo I. Stjepan, carevao 1745.-1765. Nije kralj Hrvatske i Ugarske.
Josip II., carevao 1765.-1790.
Leopold II., carevao 1790.-1792.
Franjo II., carevao 1792.-1806.

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen

Franjo I., austrijski car 1804.-1835.
Ferdinand I., austrijski car 1835.-1848.
Franjo Josip I., austrijski car 1848.-1916.
Karlo I., austrijski car 1916.-1918. Umro u progonstvu 1922.

Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi

Albert II., hrvatski i ugarski kralj 1437.-1439.
Ladislav V. Posmrtni, hrvatski i ugarski kralj 1444.-1457.
Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica 1740.-1780.

Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg

Filip I., 1506. (samo kralj Kastilje)
Karlo I., 1516.-1556.
Filip II., 1556.-1598.
Filip III., 1598.-1621.
Filip IV., 1621.-1665.
Karlo II., 1665.-1700.

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg

Filip I., 1580.-1598.
Filip II., 1598.-1621.
Filip III., 1621.-1640.

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen

Franjo Stjepan, 1737.-1765.
Leopold I., 1765.-1790.
Ferdinand III., 1790.-1800., 1814.-1824.
Leopold II., 1824.-1849., 1849.-1859.
Ferdinand IV., 1859.

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen

Franjo IV., 1814.-1831., 1831.-1846.
Franjo V., 1846.-1848., 1849.-1859.

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen

Marija Lujza, 1814.-1847.

Vladar Meksika iz kuće Habsburg-Lothringen

Nadvojvoda Maksimilijan, car Meksika, 1864.-1867.

Vidi još

Vanjske poveznice

Erzherzog Dr. Otto von Habsburg (Autorisierte Ehrenseite)
Biografije kuće Habsburg
Podaci o Habsburzima na SurnameWeb
Porodična stabla Habsburga
Genealogical tree of the house of Habsburg (till Maria Theresia)
The Hapsburg Monarchy (Wickham Steed, 1913)) eLibrary Austria Project (english ebook)

Predložak:Link FA

@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 [[Datoteka:Wappen Kaisertum Österreich 1815 (Klein).png|mini|desno|Grb Habsburške Monarhije iz [[1815]]; u središnjem dijelu se nalazi Grb vladajuće kuće Habsburg-Lothringen]]
-Nakon ženidbe [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] s Marijom, prijestolnasljednicom [[Burgundija|Burgundije]] (Nizozemske) i ženidbe njegova sina [[Filip I. Kastilijski|Filipa Lijepog]] s [[Ivana Kastilijska|Ivanom]], prijestolnasljednicom [[Španjolska|Španjolske]] i njezina tek stečenog carstva, [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
+Nakon ženidbe [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] s Marijom, prijestolnasljednicom [[Burgundija|Burgundije]] (Nizozemske) i ženidbe njegova sina [[Filip I. Kastilijski|Filipa Lijepog]] s [[Ivana I. Kastilijska|Ivanom]], prijestolnasljednicom [[Španjolska|Španjolske]] i njezina tek stečenog carstva, [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
 Nakon abdikacije cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]], koji je ujedno bio i kralj [[Karlo I.]] Španjolski ([[1516]]&ndash;[[1556]].), dinastija se podijelila na [[austrijski Habsburgovci|austrijske]] i [[španjolski Habsburgovci|španjolske Habsburgovce]].
-Španjolski su Habsburgovci izumrli [[1700]]. godine, što je izazvalo [[Rat za španjolsko nasljedstvo]]), dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji [[1740]]. godine, što je izazvalo [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: [[incest]]). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]], udala se za [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franju Stjepana]], [[Lotarinška dinastija|lotarinškog vojvodu]], pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u [[Beč|Beču]] pod dinastičkim imenom '''Habsburg-Lothringen'''.
+Španjolski su Habsburgovci izumrli [[1700]]. godine, što je izazvalo [[Rat za španjolsko nasljedstvo]]), dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji [[1740]]. godine, što je izazvalo [[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsko nasljedstvo]]. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: [[incest]]). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]], udala se za [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franju Stjepana]], [[Lotarinška dinastija|lotarinškog vojvodu]], pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u [[Beč|Beču]] pod dinastičkim imenom '''Habsburg-Lothringen'''.
 Sveto Rimsko Carstvo je nestalo [[1806]]. godine, kad je francuski car [[Napoleon I. Bonaparte]]  preustrojio vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.
-Car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo I. Austrijski]] službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "''Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom [[car]] Austrije; [[kralj]] [[Jeruzalemsko kraljevstvo|Jeruzalema]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Češka|Češke]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] i [[Lodomerija|Lodomerije]]; [[nadvojvoda]] [[Austrija|Austrije]]; [[vojvoda]] [[Lorraine]], [[Salzburg|Salzburga]], [[W&uuml;rzburg|W&uuml;rzburga]], [[Franačka|Franačke]], [[Štajerska|Štajerske]], [[Koruška|Koruške]] i [[Kranjska|Kranjske]]; veliki vojvoda [[Krakov|Krakova]]; [[knez]] [[Transilvanija|Transilvanije]]; [[markgrof]] [[Moravska|Moravske]]; vojvoda [[Sandomierz|Sandomierza]], [[Masovia|Masovije]], [[Lublin|Lublina]], Gornje i Donje [[Šleska|Šleske]], [[Oswiecim|Oswiecima]] i [[Zator|Zatora]], [[Tesin|Tesina]] i [[Furlanija|Furlanije]]; knez [[Berchtesgaden|Berchtesgadena]] i [[Mergentheim|Mergentheima]]; kneževski grof Habsburga, [[Gorica|Gorice]], [[Gradišče|Gradišča]] i [[Tirol|Tirola]]; markgrof Gornjih i Donjih [[Lužice|Lužica]] i [[Istra|Istre]]''".
+Car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo I. Austrijski]] službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "''Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom [[car]] Austrije; [[kralj]] [[Jeruzalemsko kraljevstvo|Jeruzalema]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Češka|Češke]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] i [[Lodomerija|Lodomerije]]; [[nadvojvoda]] [[Austrija|Austrije]]; [[vojvoda]] [[Lorraine]], [[Salzburg|Salzburga]], [[W&uuml;rzburg|W&uuml;rzburga]], [[Franačka|Franačke]], [[Štajerska|Štajerske]], [[Koruška|Koruške]] i [[Kranjska|Kranjske]]; veliki vojvoda [[Krakov|Krakova]]; [[knez]] [[Transilvanija|Transilvanije]]; [[markgrof]] [[Moravska|Moravske]]; vojvoda [[Sandomierz|Sandomierza]], [[Masovia|Masovije]], [[Lublin|Lublina]], Gornje i Donje [[Šleska|Šleske]], [[Oswiecim|Oswiecima]] i [[Zator|Zatora]], [[Tesin|Tesina]] i [[Furlanija|Furlanije]]; knez [[Berchtesgaden|Berchtesgadena]] i [[Mergentheim|Mergentheima]]; kneževski grof Habsburga, [[Gorica|Gorice]], [[Gradišče|Gradišča]] i [[Tirol|Tirola]]; markgrof [[Gornja Lužica|Gornjih]] i Donjih [[Lužica]] i [[Istra|Istre]]''".
 [[Austrijsko Carstvo]] je nakon sporazuma s [[Mađari|Mađarima]], [[1867]]. godine preustrojeno u dvojnu monarhiju pod imenom [[Austro-Ugarska]]. Habsburgovci su odstupili s vlasti [[1918]]. godine, nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]].