Kokosov otok: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Kokosov otok |slika = A gorgeous waterfall on isla del coco.jpg |godina = 1997. <small>(21. zasjedanje) |vrst baštine ...
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
|ime mjesta = Nacionalni park Kokosov otok
|ime mjesta = Nacionalni park Kokosov otok
|slika = A gorgeous waterfall on isla del coco.jpg
|slika = A gorgeous waterfall on isla del coco.jpg
|godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)
|godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje) Prošireno 2002.
|vrst baštine = Prirodno dobro
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix, x
|mjerilo = ix, x
Redak 12: Redak 12:
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Internacionalni park La Amistad|position=left
|label=Internacionalni park La Amistad|position=left
|lat_deg=5|lat_min=31|lat_sec=08|lat_dir=N
|lat_deg=5|lat_min=31|lat_sec=45|lat_dir=N
|lon_deg=87|lon_min=04|lon_sec=18|lon_dir=W
|lon_deg=87|lon_min=3|lon_sec=36|lon_dir=W
}}<small>Lokacija Kokosova otoka u Kostariki</small></center>
}}<small>Lokacija Kokosova otoka u Kostariki</small></center>
}}
}}
'''Kokosov otok''' ([[španjolski]]: ''Isla del Coco'') je nenaseljeni [[otok]] 550 km ispred [[Tihi Ocean|pacifičke]] obale [[Kostarika|Kostarike]], te čini 11. distrikt kantona [[Puntarenas]] u istoimenoj kostarikanskoj pokrajini<ref>[http://www.hacienda.go.cr/centro/datos/Educacion%20ciudadana/Brochoure%20N%2021%20%20c%C3%B3digos%20tributarios.doc GUIA DE CODIGOS TRIBUTARIOS] (PDF) {{es}} Preuzeto 4. siječnja 2012.</ref>. Otok ima površinu od 23,85 km² i promjerom od oko 8-5 km x 23,3 km, skoro je pravokutnog oblika.
'''Kokosov otok''' ([[španjolski]]: ''Isla del Coco'') je nenaseljeni [[otok]] 550 km ispred [[Tihi Ocean|pacifičke]] obale [[Kostarika|Kostarike]], te čini 11. distrikt kantona [[Puntarenas]] u istoimenoj kostarikanskoj pokrajini<ref>[http://www.hacienda.go.cr/centro/datos/Educacion%20ciudadana/Brochoure%20N%2021%20%20c%C3%B3digos%20tributarios.doc GUIA DE CODIGOS TRIBUTARIOS] (PDF) {{es}} Preuzeto 4. siječnja 2012.</ref>. Otok ima površinu od 23,85 km² i promjerom od oko 8-5 km x 23,3 km, skoro je pravokutnog oblika. Najviši vrh je 634 m visok ''Cerro Iglesias''. [[geologija|Geološki]] se nalazi na jedinstvenoj tektonskoj ploči koja je nazvana prema otoku, Kokosova ploča, koju sa istoka pritišće karipska ploča, te su [[potres]]i i [[cunami]]ji česta pojava.


Otok je okružen dubokim vodama s jakim strujama u kojima obitavaju [[morski pas bat|morski psi batovi]], [[mante]], [[tune]], [[dupini]] i druge morke vrste koje privlače turiste ronioce. Ekstremno vlažna oceanska klima utjecala je na razvitak jedinstvenog [[ekosustav]]a [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]], jedini takve vrste u istočnom Tihom Oceanu koji se odlikama razlikuje od svakog otočja u ovom području (kao što su [[Galapagos]], [[Malpelo]] ili [[Coiba]])<ref>L. Kirkendall i B. Jordal, ''The bark and ambrosia beetles (Curculionidae, Scolytinae) of Cocos Island, Costa Rica and the role of mating systems in island zoogeography'', Biological Journal of the Linnean Society 2006., 89.(4.), str. 729.–743.</ref>. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine kao područje na udaru sjeverne ekvatorijalne struje koje je idealno za proučavanje bioloških procesa pomorskog života<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/156 UNESCO-va procjena svjetske baštine] 26. lipnja 2002. god. {{en icon}} Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref>.
obitava oko 20% živih vrsta tog područja. Osnovan je kao zajednički [[nacionalni park]] Kostarike i Paname 3. ožujka 1979. godine, i kostarikanski dio je priznat kao [[rezervat biosfere]] 1982. god., te je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1983. godine kao jedino područje u Srednjoj Americi koje su oblikovali [[ledenjaci]] i najveće područje [[prašuma]] Kostarike i Paname u kojemu se mogu pronaći sve srednjoameričke [[velike mačke]], ali i jedni od najstarijih dokaza ljudskog obitovanja u Srednjoj Americi<ref>[http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/205.pdf UNESCO-va procjena Internacionalnog parka La Amistad] (PDF) {{en icon}} Preuzeto 4. siječnja 2012.</ref>. Panamski dio je dodan 1990. godine.
[[Datoteka:Amistad schild.JPG|mini|lijevo|<center>Ulaz u park]]
[[Datoteka:Isla_del_coco.jpg|mini|lijevo|<center>Panorama otoka]]
[[Datoteka:Isla_del_Coco-chatham_beach.jpg|mini|lijevo|<center>Zaljev Chatham]]

Otok je otkrio Juan Cabezas 1526. godine i na njemu su navodno pokopani piratski kapetani [[Benito Bonito]], [[Henry Morgan]] i [[kapetan Thompson]]. Zbog toga su nastale legende kako je na otoku pokopano i vrijedno piratsko blago.
==Odlike==
[[Datoteka:DirkvdM cloudforest-jungle.jpg|mini|lijevo|<center>Gusta [[džungla]] na rubu parka, kod mjesta Boquete ([[Panamá]])]]

Internacionalni park La Amistad pokriva više od 401.000 hektara, uglavnom [[tropska kišna šuma|tropskih šuma]] nastalih tijekom ledenog doba prije 25.000 godina. Na području svih pet visinskih zona u [[tropi]]ma, nalaze se i [[ledenjačko jezero|ledenjačka jezera]], te sub-alpske i [[paramo]] šume (srednjoamerički [[ekosustav]] alpske [[tundra|tundre]]), te [[hrast]]ova šuma. Na planini [[Kamuk]] nalazi se najbogatija, a na [[Chirripo]]u (Kostarika) najraznovrsnija [[prašuma]]<ref>[http://www.costarica-nationalparks.com/chirriponationalpark.html Nacionalni park Chirripó] {{es}} {{en icon}}</ref>, u kojoj ne postoje dokazi ikakvoga ljudskog djelovanja. [[Bioraznolikost]] ovog područja je neusporediva s bilo kojim zaštićenim područjem slične veličine u svijetu, uglavnom zbog djelovanja ledenjaka koji su omogućili interakciju [[flora|biljnog svijeta]] [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te zbog različitih [[klima]]tskih i [[edafologija|edafoloških]] (biološke vrste [[tlo|tla]]) odlika.

[[Fauna]] u Internacionalnom parku La Amistad je iznimno raznolika. Tu obitavaju sve srednjoameričke [[velike mačke]]: [[jaguar]], [[puma]], [[ocelot]], [[margaj]] ''(Leopardus wiedii)'' i [[jaguarundi]] ''(Puma yagouaroundi)''; te drugi sisavci kao što su: srednjoamaerički [[tapir]] ''(Tapirus bairdii)'', srednjoamarički majmun-vjeverica ''(Saimiri oerstedii)'', [[majmun drekavac]] ''(Alouatta)'', crnoruki pauk-majmun ''(Ateles geoffroyi)''; te ptice kao što su: [[harpija]], golovrata [[Pećinarke|pećinarka]] ''(Cephalopterus glabricollis)'', trošiba pećinarka ''(Procnias tricarunculata)'', [[grivasti orao]] ''(Morphnus guianensis)'', [[orao samac]] ''(Harpyhaliaetus solitarius)'', i narančastoprsni [[sokol]] ''(Falco deiroleucus)''.

Na ovom području nalazi se i nekoliko [[arheologija|arheološka]] lokaliteta, uglavnom uz glavne vodene tokove. Oko 50 km od vulkana Barua u Panami otkriven je pretkeramički lokalitet s nalazima starima najmanje 12.000 godina. Njihova blizina drugim lokalitetima na [[Tihi Ocean|pacifičkoj]] obali Kostarike, samo nekoliko km od La Amistada, govori o mogućnosti postojanja više lokaliteta ranih [[pretkolumbovska Amerika|srednjoameričkih kultura]].

God. 2006., britansko prirodoslovno udruženje ''Darwin Initiative'' je, u suadnji s Prirodoslovnim muzejom u Londonu, te državnim udruženjima INBio (Kostarika) i ANAM (Panama), organiziralo trogodišnje istraživanje ovog područja prilikom kojega je skupljen veliki broj primjeraka živih vrsta od kojih i 12 novootkrivenih: jedna vrsta bube, 15 vodozemaca i 3 reptila<ref>[http://darwin.defra.gov.uk/project/15027/ The Darwin Projects: Baseline Tools for Management of PN La Amistad] na defra.gov.uk {{en icon}}</ref>.


==Izvori==
==Izvori==
Redak 47: Redak 38:
}}
}}


{{GLAVNIRASPORED:La Amistad, internacionalni park}}
[[Kategorija:Kostarika]]
[[Kategorija:Kostarika]]
[[Kategorija:Otoci u Tihom Oceanu]]
[[Kategorija:Otoci Tihog Oceana]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Amerikama]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Amerikama]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]

Inačica od 5. siječnja 2012. u 16:17

Nacionalni park Kokosov otok
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Kostarika


Internacionalni park La Amistad na zemljovidu Kostarike
Internacionalni park La Amistad
Internacionalni park La Amistad
Lokacija Kokosova otoka u Kostariki
Godina uvrštenja1997. (21. zasjedanje) Prošireno 2002.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix, x
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO

Kokosov otok (španjolski: Isla del Coco) je nenaseljeni otok 550 km ispred pacifičke obale Kostarike, te čini 11. distrikt kantona Puntarenas u istoimenoj kostarikanskoj pokrajini[1]. Otok ima površinu od 23,85 km² i promjerom od oko 8-5 km x 23,3 km, skoro je pravokutnog oblika. Najviši vrh je 634 m visok Cerro Iglesias. Geološki se nalazi na jedinstvenoj tektonskoj ploči koja je nazvana prema otoku, Kokosova ploča, koju sa istoka pritišće karipska ploča, te su potresi i cunamiji česta pojava.

Otok je okružen dubokim vodama s jakim strujama u kojima obitavaju morski psi batovi, mante, tune, dupini i druge morke vrste koje privlače turiste ronioce. Ekstremno vlažna oceanska klima utjecala je na razvitak jedinstvenog ekosustava tropske kišne šume, jedini takve vrste u istočnom Tihom Oceanu koji se odlikama razlikuje od svakog otočja u ovom području (kao što su Galapagos, Malpelo ili Coiba)[2]. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1997. godine kao područje na udaru sjeverne ekvatorijalne struje koje je idealno za proučavanje bioloških procesa pomorskog života[3].

Panorama otoka
Zaljev Chatham

Otok je otkrio Juan Cabezas 1526. godine i na njemu su navodno pokopani piratski kapetani Benito Bonito, Henry Morgan i kapetan Thompson. Zbog toga su nastale legende kako je na otoku pokopano i vrijedno piratsko blago.

Izvori

  1. GUIA DE CODIGOS TRIBUTARIOS (PDF) (šp.) Preuzeto 4. siječnja 2012.
  2. L. Kirkendall i B. Jordal, The bark and ambrosia beetles (Curculionidae, Scolytinae) of Cocos Island, Costa Rica and the role of mating systems in island zoogeography, Biological Journal of the Linnean Society 2006., 89.(4.), str. 729.–743.
  3. UNESCO-va procjena svjetske baštine 26. lipnja 2002. god. (engl.) Preuzeto 5. siječnja 2012.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kokosov otok

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link GA