Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales/Arhiv 2012

podredom Arhiv 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Ostavite mi novu poruku ovdje

Ako želite komunicirati sa mnom, ljubazno Vas molim svoje poruke ostavljajte mi na ovoj stranici za razgovor, u suprotnom neću znati da ste mi odgovorili i neću Vam moći odgovoriti.

CEFTA

Poštovani,

kao što ste vjerojatno shvatili iz sve sile hintova - ovdje sam potpuno nova. Drago mi je da ste Vi unijeli izvore. Na toj stranici ima još puno posla, no nikako da uhvatim vremena i posvetim joj se. Hvala na pomoći. IvanaIvana Sučić (razgovor) 10:31, 12. prosinca 2011. (CET)

Točka prva (nastavak)

[prethodna rasprava]

Očito sam pogriješio u pretpostavljanju tvojega lošeg raspoloženja u svojemu prethodnom pisanju jer nastavljaš rabiti neprimjerene izraze (ne kao administrator, nego i kao suradnik). Naime, nisam solio pamet ni Jacku Sparrowu ni tebi niti to činim sada. Pročitaš li pažljivo raspravu na njegovoj stranici za razgovor, uočit ćeš da se Jack Sparrow u pisanju o austrougarskom odmah uhvatio teme o prijavi neprijavljenih suradnika. Zašto se odlučio to napisati, možeš pročitati ovdje, a onda pročitaj drugu rečenicu u mojemu prvom pisanju njemu. Očito to nije treba(l)o napisati, zar ne? No, pretpostavljam dobru namjeru i dobru volju Jacka Sparrowa kad je napisao tako da ju ti slijedeći put možda ne bi ni vidio. Ubrzo nakon toga vratili smo se na naslovnu temu i o prijavama više nismo raspravljali. Nije tu bilo ničega vrijeđajućeg, bahatog, provokantnog ili docentnog koliko god ti pisao i mislio tako.

Kronologija je jasna. Napisao sam nekoliko članaka austrougarske tematike, suradnik Kubura je potom intervenirao sa svojim izmjenama koje sam smatrao neopravdanima i ostavio sam mu poruku na stranici za razgovor. Rasprava je tekla kako je tekla, a naposljetku je napisao i odgovor zašto je napravio takve izmjene. Prema ovome kratkom vremenskom pregledu može se zaključiti da ne stoji nijedno tvoje pitanje ili tvrdnja koji si napisao u drugom odlomku posljednjega pisanja. Točnije, sve što si napisao ondje na potpuno je krivomu tragu. Zašto imaš takav stav mogu samo nagađati, ali činjenica je da se opet nismo dotakli (tj. nisi dotakao) pravopisnih pitanja o austrougarskome.

Pišeš da ne znam adresirati bitno ni shvatiti što je bitno, ali sve moje dosadašnje pisanje tebi počelo je ovime i pokušava se vratiti na to. Dakle, bitno u mojemu odgovoru jest da te (1) molim da mi pojasniš vezu između austro-ugarski i austrougarski i newyorški i njujorški te (2) kakva je to etimološka ili fonetička razlika između austro-ugarski i austrougarski. U svojim dosadašnjim odgovorima nisi nažalost nijednom izričito napisao pridjeve o kojima bismo trebali raspravljati, a ovaj put sam još jednom napisao jedina dva pitanja na koja sam te molio i molim da mi odgovoriš. Dobijem li odgovor na ovo, ne moramo ni otvarati preostalih pet točaka jer su upravo ta dva pitanja bit i srž svega što sam ti dosad pisao. Time će i ova rasprava konačno biti zatvorena. --31.147.126.200 13:36, 12. prosinca 2011. (CET)

Mene ne zanima što se dogodilo u komunikaciji između tebe i nekog drugog suradnika nakon 5 ili 50 razmijenjenih poruka, jeste li uspjeli naći zajednički jezik ili ne. Svaki suradnik dužan je u svakoj svojoj poruci držati se bontona. Da ne uređuješ kao IP, to bi ti bilo dano do znanja na jedan vrlo egzaktan način, onda kad si to zaslužio, ali kao IP vrlo umješno izbjegavaš to naučiti. I to je jedini razlog zašto nemam ni najmanju namjeru rješavati daljnje točke, jer se smjernica Wikipedija:Wikibonton odnosi na sve. To što ti ne možeš ili ne želiš shvatiti da si nekome solio pamet ne mijenja tvoje prošle poruke, ne mijenja se ono što si napisao, moj razlog da te pozovem na red neće nestati ako ga ti ne želiš vidjeti.

Neprijavljeni suradniče, tebe ne mogu opomenuti na tvojoj stranici za razgovor, niti ti mogu poslati e-poštu. Zato ti ne mogu oprostiti što drugima soliš pamet, jer ti nastavljaš s takvim porukama iako ja dajem sve od sebe da ti jasno pokažem što činiš krivo. Pročitaj još jednom sve poruke što sam ti napisao. Ili, čitaj ih dok ne shvatiš jer nastavljanje ove rasprave je besmisleno, ja ti pokušam objasniti, ti krivo tumačiš moju poruku jer nisi shvatio prvu, ja ti pokušam objasniti, ti krivo tumačiš moju poruku jer nisi shvatio prvu, ja ti pokušam objasniti, ti krivo tumačiš moju poruku jer nisi shvatio prvu, ja ti pokušam objasniti, ti krivo tumačiš moju poruku jer nisi shvatio prvu..... SpeedyGonsales 15:34, 12. prosinca 2011. (CET)

Mene ne zanima što se dogodilo u komunikaciji između tebe i nekog drugog suradnika nakon 5 ili 50 razmijenjenih poruka, jeste li uspjeli naći zajednički jezik ili ne. Ako tebe ne zanima, zašto si onda bio odvjetnik u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan? To što se jedan IP usudio pitati prijavljenoga suradnika zašto je intervenirao u članke koje je taj isti IP napisao, nije poziv nekomu trećemu da ostavi poruku koju potom ne želi pojasniti. Zašto si uopće i pisao nešto što ne želiš obrazložiti? Sve svoje pisanje nastojim argumentirati, a ti sve to etiketiraš kao bahatost, vrijeđanje, soljenje pameti itd. To je tvoje pravo, ali ispada smiješno da si u gornjem pisanju stavio poveznicu na wikibonton, a ne vidiš kakvim stilom pišeš u tom istom odlomku. Svoje ponašanje projiciraš u mene i onda ga napadaš. Ako sam negdje rabio izraze koje bez imalo razmišljanja meni pripisuješ, onda me citiraj gdje sam to vrijeđao, bio bahat i solio pamet pa ću ti se ispričati. Argumente koje sam navodio nisu bili ni vrijeđajući, ni bahati ni soljenje pameti. Zanimljivo je da si i sam napisao da navodim besprijekorne argumente. Simptomatično je pak da nikako ne želiš napisati ni slovo o predmetu rasprave (pa ni vezano uz svoje pisanje o tome), a vjeruj mi da svega ne bi bilo da nisi napisao onu poruku. Ako si htio i hoćeš konstruktivno pridonijeti raspravi, onda ne razumijem zašto ne želiš pojasniti što si mislio kad si onu poruku pisao. Cijelo vrijeme pokušavam raspravu vratiti na meritum, ali ti očito ne želiš. Ako ne želiš napisati pojašnjenje svoje poruke, onda tako i napiši. Prihvatit ću i to kao odgovor. Samo nemoj opet i ovo moje pisanje etiketirati jednako kao prethodna jer ona to nisu. Uostalom, dovoljno se sjetiti tko je napisao sve one članke austrougarske tematike i tko zaslužuje bar malo poštovanja u traženju odgovora na tuđe intervencije u člancima koje je napisao.

P.S. Ako ne uspijevaš shvatiti što sam pisao u gornjim retcima, onda je za mene rasprava s tobom završena. Nemoj me krivo shvatiti, ali ako na svaki svoj argument dobijem odgovor u onakvom stilu, onda radije ne želim odgovarati na njega. Ako o nečemu želim raspravljati i odgovarati, onda je to svakako o izmjenama koje su u relevantnim člancima napravljene, tj. o pisanju pridjeva austrougarski. --31.147.126.200 17:49, 12. prosinca 2011. (CET)

zašto si onda bio odvjetnik u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan?

• Koliko vidim, ti opet odričeš pravo sudjelovanja u raspravi drugim suradnicima. Ili, tebi je korektno prozivati druge suradnike ako su se uključili u raspravu, jer samo ti imaš pravo sudjelovati u raspravi. Ili možda, samo ti imaš pravo određivati tko smije sudjelovati u raspravi. I tebi to nije bahaćenje? Prije nego odustanem, molim te lijepo kako bi ti nazvao tu tvoju ekstremnu samovolju na slobodnoj enciklopediji ako ne bahaćenje? To me živo zanima. :) Ako to nije bahaćenje, onda sam ja možda zaista u krivu. Ali meni nije jasno kako itko ima pravo određivati tko je pozvan a tko nije u raspravu na stranicama za razgovor Wikipedije, jer nitko nema to pravo.
• Opet činiš istu pogrešku, dakle ne da nisi shvatio da nitko nema pravo odricanja prava sudjelovanja u raspravi drugim suradnicima i/ili prozivanja radi toga "kad te nitko nije pozvao", nego tvrdoglavo ustraješ u tome da je to u redu, i obznanjuješ svijetu da ako te se ne razumije onda ti nemaš što dalje diskutirati. Moram te upozoriti da nisi centar svijeta, da nemaš pravo određivati tko je pozvan a tko nije sudjelovati u raspravama na Wikipediji, a tvoje pisanje na mojoj stranici za razgovor nije samo bahato, nego pokazuje krajnje nepoštovanje drugih suradnika Wikipedije. Ti si "pozvan" rješavati probleme na Wikipediji, a drugi suradnici smiju sudjelovati ako im ti dopustiš. Zadnji put sam ti napisao da pročitaš sve moje poruke. Ovaj put te molim čitaj samo ovu poruku dok ju ne shvatiš jer i moja tolerancija prema inteligentnim ljudima ima granice, svijet je onakav kakav jest i manje odmake od realnosti je moguće tolerirati dok to koristi Wikipediji. SpeedyGonsales 19:19, 14. prosinca 2011. (CET)

Između mojega citata zašto si onda bio odvjetnik u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan i pseudocitata zašto si onda sudjelovao u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan postoji bitna razlika koju očito ne uočavaš jer sve što si u svojemu gornjem komentaru napisao tumačiš kao da si citirao pseudocitat. Riječ odvjetnik (branitelj, zastupnik stranke u sporu) i njezino značenje u citatu ključne su! Da doista nisam mislio ni napisao onako kako si ti to protumačio dokazuje i rečenica zašto si uopće i pisao nešto što ne želiš obrazložiti koju sam napisao u svojoj prethodnoj poruci nakon rečenice koju si citirao. Dakle, očito ti nisam odricao pravo pisanja niti to činim sada, samo tražim pojašnjenje onoga što si napisao (uoči i ovdje da želim tvoje sudjelovanje u raspravi kad si već pokazao interes za nju!). Stoga mogu slobodno reći da se nijedna tvoja riječ u prethodnoj poruci ni najmanje ne odnosi na moje pisanje. Nažalost, stil i sadržaj također nisi promijenio, pa sam prekršio ono što sam napisao u postskriptumu jer opet nisi napisao ni a od austrougarskog. Ovaj moj prekršaj bio je iznimka, pa ću te moliti da još jednom pročitaš moju prethodnu poruku jer drugi prekršaj ne namjeravam činiti. --31.147.105.211 22:23, 14. prosinca 2011. (CET)

Neprimjerenu formulaciju ponovio si nekoliko puta u raznim oblicima: Ne znam trudiš li se biti nečiji odvjetnik, ali pitanje na koje si pokušao odgovoriti nije bilo upućeno tebi. nisi previdio uskočiti u razgovor u koji nisi bio pozvan zašto si onda bio odvjetnik u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan.

Nitko nema pravo napisati takvo što niti jednom suradniku Wikipedije, jer iako imaš pravo pozvati nekoga, nitko nema pravo ikome odricati pravo sudjelovanja u raspravi, ili prozivati ikoga što se uključuje u istu (postaviti pitanje zašto sudjeluje ako nije pozvan), i ja sam pogriješio što te onda nisam odmah blokirao.

To nije tvoje jedino kršenje bontona ali je možda najuočljivije pa kad sam vidio kako elegantno zaobilaziš sve što ti ne ide u prilog, reducirao sam sve primjedbe na tu jednu nadajući se da ćeš shvatiti da tvoje pisanje zaista nije bilo primjereno. No ti u svojoj zadnjoj poruci objašnjavaš neku bitnu razliku. Nema bitne razlike! Još jednom, nitko nema pravo u komunikaciji s drugim suradnicima rabiti takve bahate izraze kakve ti rabiš. Jer bio netko u pravu ili ne ima pravo sudjelovanja u raspravi i nitko mu nema pravo pisati da nije pozvan u diskusiju. Ako uleti neki padobranac i napiše nešto što nema nikakve veze s predmetom rasprave, na administratoru je da ga (prema potrebi) blokira i (prema potrebi) ukloni komentar. Ako ti misliš da imaš to pravo (napisati ikome da nije pozvan u raspravu), onda ti na žalost moram napisati da nemaš to pravo, bez obzira na kontekst, tvoju inteligenciju, broj doprinosa ili nešto sedmo. To nalaže elementarna pristojnost. SpeedyGonsales 23:28, 14. prosinca 2011. (CET)

Pokušaj čitati navedene citate doslovno jer drugoga značenja nemaju! Prvi citat govori o bjelodanoj činjenici, a ta je da to pitanje (...) nije bilo upućeno tebi. Ništa više i ništa manje od toga što god ti mislio o tome. Drugi citat jasno kaže da nisi previdio uskočiti u razgovor u koji nisi bio pozvan jer pozvan je onaj kojemu je poruka ostavljena. Opet, ništa više i ništa manje od toga što god ti mislio o tome. To što nisi previdio uskočiti nepozvan u razgovor ne znači da nemaš pravo sudjelovati u njemu ako si već odlučio sudjelovati. No, ako si već odlučio sudjelovati, onda bi elementarna pristojnost nalagala da sudjeluješ tako da te se ne mora nešto beskrajno moliti (a molim te još od one prve poruke da pojasniš svoje pisanje o etimologiji, fonetici, New Yorku i naravno o - austrougarskome). Dakle, svojevoljno si odlučio raspravljati, pa budi odgovoran i čini to! Treći citat sam već objasnio, ali morat ću opet jer ti nije jasna razlika, a ona postoji i bitna je bez obzira negirao je ili pokušavao relativizirati. Naime, da nisi shvatio moje prethodno pisanje pokazuje to da si napisao da nitko (pa onda ni ja) nema pravo ikome odricati pravo sudjelovanja u raspravi... Budući da to nisam činio, ne prepoznajem se u tome i ne razumijem motivaciju za pisanjem toga. U oči pak bode pokušaj pravljenja logičkoga strašila ili čovjeka od slame u nastavku rečenice: ... ili prozivati ikoga što se uključuje u istu (postaviti pitanje zašto sudjeluje ako nije pozvan). Upravo sadržaj ove posljednje zagrade (i izjednačavanje nje s prvim dijelom tvojega citata kao i obojega s mojim citatima) pokazuje da uopće ne shvaćaš moju prethodnu poruku jer takvo pitanje nisam nigdje postavio koliko god se trudio to mi prišiti. Da sam to učinio, vjerujem da bi ga već citirao s poveznicom kao što si to učinio s prethodnima. Ako nema poveznice, nema ni citata, pa ostaju samo pseudocitat (koji sam već naveo u prethodnoj poruci) i isprazne neukusne riječi temeljene na njemu. Žalosnije i nepristojnije od svega ovoga zapravo je uporno odbijanje odgovora na pitanja (1) da mi pojasniš vezu između austro-ugarski i austrougarski i newyorški i njujorški te (2) kakva je to etimološka ili fonetička razlika između austro-ugarski i austrougarski.

P.S. Odlučio sam podcrtati riječi koje su bitne za ovu poruku, a podebljati one koje su bitne za cijelu raspravu. Ako budeš nastavio izvrtati moje riječi, zamjenjivati ih drugima, pridavati im značenja drugih riječi i slično, neću se uopće osvrtati jer drugoga prekršaja nije ni trebalo biti. Drugim riječima, ne pročitam li da si u sljedećoj poruci napisao nešto od podebljanoga (pri čemu ti ne odričem pravo da u istoj poruci pišeš i o nečemu drugome iz rasprave!!!), sugovornika sigurno nećeš imati. U raspravi nikad nisam bio selektivan i odgovarao sam na sve. Budući da je rasprava odavno na krivom kolosijeku, a ne pokazuješ volju da raspravljamo (i) o meritumu, besmisleno je održavati je u ovakvom obliku. Možda je najbolje napisati - doviđenja (a vjerojatno i zbogom)! --31.147.105.211 01:41, 15. prosinca 2011. (CET)

Zaključak

Slijedeće nije odgovor neprijavljenom suradniku nego samo utvrđivanje činjeničnog stanja kako bi ova rasprava mogla poslužiti kao primjer u budućim sličnim slučajevima:

• Tko jest a tko nije pozvan sudjelovati u raspravama na stranicama za razgovor Wikipedije?

Više sam puta čuo pitanje (nije uvijek bilo formulirano potpuno jednako, ali bit je sljedeća): "Zašto nisi ništa napisao, odgovorio, reagirao?", ne samo da sam ga čuo, nego sam ga i sam više puta postavio drugim suradnicima. Odgovor je najčešće bio isti: "Zato jer to nisam vidio, nisam ni znao da se to dogodilo itd." Također, aktivnim suradnicima Wikipedije često se postavlja puno pitanja na njihovim stranicama za razgovor za koja je teško reći da ih nisu vidjeli (ako se radi o prijavljenim suradnicima), ali ti isti suradnici ponekad pročitaju pitanje (ili pitanja), i zbog prezauzetosti događa se da sva pitanja ne budu odgovorena. Naravno, neka pitanja ne trebaju odgovora, ali ponekad i neko smisleno pitanje ne bude odgovoreno. Takve stvari se najčešće rješavaju tako što suradnik ponovi pitanje kad vidi da odgovor ne dolazi, ili ponekad drugi suradnici odgovore na neko pitanje, zato jer žele pomoći suradniku (koji je postavio pitanje) ili zato jer vide da suradnik (kome je postavljeno pitanje) nije aktivan, ili iz nekog trećeg razloga. Iz svega navedenog proizlaze dvije neupitne činjenice funkcioniranja Wikipedije:

• • Svi suradnici Wikipedije su dobrovoljci odnosno volonteri, i kao takvi nisu vremenski ograničeni u svome radu na Wikipediji. To znači da nisu dužni nikome odgovoriti na pitanja u nekom vremenskom roku, a kako rok ne postoji u krajnjem slučaju nisu dužni uopće odgovoriti na pitanje bez obzira bilo to pitanje/pitanja postavljeno na njihovoj stranici za razgovor ili bilo gdje drugdje. To se jednako odnosi na pitanja postavljena putem elektroničke pošte ili snimljena na Wikipediju.

• • Također svi suradnici imaju pravo odgovarati na pitanja postavljena na stranicama za razgovor drugih suradnika, na isti način kao što odgovaraju na stranicama za razgovor članaka, ili, svi suradnici su pozvani odgovarati na sva pitanja, bez obzira gdje su ona postavljena.

To je jedini (i najbolji) način da se na svaku netočnu informaciju ili nepravdu reagira na pravilan način.

Dakle, nitko nije dužan vidjeti sve ili odgovoriti na sve zato jer suradnici nisu plaćeni za svoj rad, ali svaki suradnik ima moralnu odgovornost reagirati ako vidi da se negdje događa nešto što se ne bi smjelo događati, i svaki je suradnik pozvan reagirati, jer kad bi neki suradnik imao isključivo pravo na reakciju, ako taj suradnik iz nekog razloga nije aktivan (ili ne bi bio aktivan neko vrijeme) mogle bi se dogoditi neželjene situacije da nepravda opstoji dulje vrijeme na Wikipediji zato jer postoji nečije isključivo pravo na odgovor, a nije osiguran mehanizam za pravovremenu reakciju tih "isključivih" suradnika.

Kako neki suradnici vole egzaktne definicije, nužna je sljedeća dopuna: postoji moralna obveza odgovaranja na pitanja, koja naravno ne postoji ako pitanje dolazi od trola (nekoga čija je jedina namjera zavlačiti i trošiti vrijeme drugih suradnika), ali iako postoji moralna obveza valja primijetiti da vrijedi ono što je gore navedeno, ona nije vremenski ograničena. Sve ovo pišem iz jednostavnog razloga što broj pojavljivanja trolova s protekom vremena postaje sve veći i stoga je bitno da suradnici znaju "pravila igre", tj. da se ne osjećaju obvezni trošiti vrijeme ako se neki trol "nalijepi" na njih.

• Wikipedija nije forum. Na forumima se često događa da netko diskreditira sugovornika u najboljoj tradiciji socijalizma:

"Njegovo mišljenje ne vrijedi jer je narodni neprijatelj" tj. "Što se ti javljaš kad nisi pozvan", "Što se ti javljaš kad si balav", "Što se ti javljaš kad si ćelav", Što se ti javljaš kad si crn", "Što se ti javljaš kad si bijel".....

• • Svi suradnici Wikipedije su volonteri, i diskreditacija je neprihvatljiv oblik komunikacije na Wikipediji, jer tko želi besplatno raditi na projektu na kome će ga drugi diskreditirati odnosno vrijeđati bez obzira bila ta diskreditacija utemeljena na činjenicama ili ne?

Sažetak - nitko nije dužan odgovoriti na pitanje, svatko je pozvan odgovoriti na svako pitanje. Diskreditacija je zabranjena pravilima.

Neprijavljeni suradnik gore piše da njegova rečenica "zašto si onda bio odvjetnik u razgovoru u kojemu nisi bio pozvan" samo oslikava činjenično stanje, (po njemu) tu se nikako ne radi o njegovom bahaćenju, i tu nema kršenja pravila pristojnosti.

1. Činjenično njegova tvrdnja ne stoji, jer svaki je suradnik pozvan odgovoriti na svako pitanje na Wikipediji.
2. Njegov način pisanja je eklatantan primjer diskriminacije suradnika gdje drugog suradnika proziva jer se usudio javiti u raspravu u koju ga on nije "pozvao".
3. To nije samo kršenje elementarnih pravila pristojnosti, to je također kršenje pravila ovog projekta.

Stoga suradniku izričem mjesec dana zabrane sudjelovanja na stranicama za razgovor. SpeedyGonsales 03:05, 16. prosinca 2011. (CET)

članak http://hr.wikipedia.org/wiki/Opsada_Dubrovnika

Ova tvoja rečenica: Ali bez obzira na to, onakva formulacija ne može stajati: "moja grupa je bila tamo i tamo toliko dana pod udarom takvih snaga, a onda smo se povukli jer nitko nas nije obilazio/nismo imali to i to." Ma jesi pravo govno od čovjeka. Upravo sam obratno napisao, nas 21-23 je otišlo na položaj koji je prije toga 65 ljudi napustilo (pobjeglo) jer su smatrali da je preopasno. Bili smo pravi hrvatski vojnici, poslušali smo zapovijed. Možda to za tebe nije hrabrost, možeš nas smatrati luđacima ili avanturistima ali da mi podmećeš nekakav kukavičluk.

---

Cijeli tekst vrvi netočnostima, od brojnog stanja do datuma pada pojedinih prigradskih naselja, vjerojatno ne slučajno, ja ću za svaki slučaj napisati iz prve ruke kako i kada je to bilo

---

Uz pomoć 9 Durbrovčana 13.11.91 zauzeli smo položaje na otvorenom oko magistrale u Komolcu. Nakon intenzivnog granatiranja (od 8-14h palo je na naše položaje preko 600 granata) crnogorska JNA krenula je u napad sa dva tenka i pješadijom. Odbili smo taj napad, jedan tenk je pogođen u gusjenicu i onesposobljen (T-34 tenkovi), oni su kasnije javili 9 mrtvih u toj akciji. Mi smo imali 4 povrijeđenih i ranjenih od jedne tenkovske granate koji su po noći preko tunela prebačeni u bolnicu u Dubrovnik. Ako tu ubrojimo i dva Dubrovčana koji su predvečer napustili položaj i vratili se u grad (nas 4 držalo je jedan položaj, pucali smo zajedno, odbili taj napad i onda su oni rekli da im je dosta, digli se i otišli. Pozvali su i nas dvojicu na što sam im ja rekao da nemožemo otići jer su naši dečki dole i da im moramo pomoći ako nas ovi ponovno napadnu). To je bila prava bitka gdje nismo iskazali samo hrabrost nego i čovječnost. Nakon pucnjave, po tom ugodnom sunčanom danu sa udaljenosti od oko 200-250 metara sve se vidi i čuje, čulo se samo zapomaganje njihovih ranjenih. Dopustili smo da se njihova vojna prva pomoć po magistrali spušta i odvozi ranjene i nitko nije opalio ni metka. Bili smo raspoređeni u tri grupe, bez međusobne komunikacije, i opet smo svi postupili jednako časno. Da li je to razlog što se ta bitka nigdje ne spominje jer nam nitko ne može podmetnuti da smo nekakve ustaše i ubice nego pravi hrvatski vojnici. Drugi dan, 14.11. napadnuti smo sa tri strane, jedna njihova grupa se probila po magistrali, pucali jesmo ali nismo to mogli spriječiti, spustili su se sa brda u Komolac, igrom slučaja ja sam zadnji napustio položaj i čuo sam ih kako se dovikuju. Bilo je oko pola 5, već sumrak tako da se nije raspoznavalo tko nosi koju uniformu pa se nije pucalo. Mi smo se svi okupili ispred kuće u kojoj smo spavali i preko međa i puteljaka izašli na magistralu kod benzinske crpke pa preko Sustjepana ušli u Gruž oko ponoći. Taj dio magistrale također je bio vidljiv sa njihovih položaja iznad Mokošice, granatirali su ga i tu je jedan Dubrovčanin od granate ostao bez prstiju na nozi. Naša kolona naoružanih vojnika ušla je u Grad bez ikakve kontrole, nigdje nije bilo straže da nas pita tko smo. Oni su bili možda 10 minuta iza nas, bez obzira što se po noći nije ratovalo, da su krenuli za nama mogli su isto tako bez problema ući u Dubrovnik. Možda je poanta u tome što je jedna grupa pod vodstvom Stevana Dedijera namjerno opstruirala obranu Grada sa željom da JNA okupira grad, onda bi CIA (Amerika) postavila međunarodne snage na linju razdvajanja pa bi se o sudbini Dubrovnika odlučivalo na nekakvim konferencijama. I još bi im morali biti vječno zahvalni za slobodu koju su nam donijeli. Istina će kad-tad izaći na vidjelo. Zar nije sramota da se "ne zna" tko je izdao zapovijed da se napusti Srđ? Mi smo se smjestili u hotel Petka u Gružu koji je bio prepun izbjeglica. Ujutro 15.11. već prije 6 sati granatirana je Carinarnica u luci i izbio je veliki požar koji se vidio u cijelom gradu (navodno je pogođeno skladište plinskih boca za kućanstvo koje su trebale poslužiti kao zamjena za struju koje nije bilo). Taj dan i taj požar pamte svi Dubrovčani i taj datum neka bude referenca za sve druge datume što se tiče opsade i obrane Grada u studenom mjesecu 91. Dan prije su pali Komolac i Mokošica a ne 20. kako piše u tekstu. Mi smo izašli van na terasu hotela gledati taj požar, pa smo prešli na šank hotela kada su oko 7 ujutro pale četiri granate na terasu gdje smo malo prije stajali. Samo igrom slučaja nitko nije poginuo, ali ostaje činjenica da su oni granatirali hotel prepun izbjeglica. Isti dan su počele priče o predaji a nama je rečeno da pošto više nema položaja koje treba braniti da smo suvišni i da napustimo grad. Ostavili smo im naše oružje (20-ak pušaka, svu municiji i ručne bombe) tako da smo 16.11. po noći gliserom napustili Dubrovnik. 19.11 predvečer smo došli u Zagreb, točno na moj rođendan za koji sam plakao kada sam gledao na televiziji da je Vukovar pao. Toliko za vas kojima ništa nije sveto, nije ni bitno što mi nitko nije rekao ni hvala što sam se borio, ali činjenice i kronološki redosljed događaja moraju biti točni i precizni pa bilo to u slobodnoj enciklopediji. Ja nisam vodio dnevnik i ovo je sve iz sjećanja, možda datumi nisu točni (jedan dan simo-tamo) ali mogu se provjeriti pa učinite to.

Poziv na intervenciju

Bok, možeš li pomoći u sređivanju spora na ovom članku [1]?--Seiya (razgovor) 17:51, 12. prosinca 2011. (CET)

Slatko

... u slast . Zahvaljujem na lijepim željama i konačnom mocijskom rješenju :-)) --Roberta F. 22:19, 13. prosinca 2011. (CET)

Primarni izvori i ostale nebitne stvari

Nije li cinizam reći da tobože "slobodno napišem detaljno", itd., a onda zaključati stranicu uz komentar "sužavanje rasprave na ono bitno"? "Već dulje vrijeme vidim potrebu dopuniti/napisati objašnjenje o uporabi primarnih, sekundarnih i tercijarnih izvora na Wikipediji." - je li ovo moja rečenica, jesam li ja započeo ovu temu, je li to "rasprava o bitnom"? Samo sam komentirao nešto što evidentno nije istina kao opći princip ("novine su primarni izvori") i oko čega smo se očito na kraju i složili. Ne vidim svrhu i čudno je da se nakon svega komentira da su "novine u slučaju ovog članka primarni izvor jer novinari pišu izjave govornika onako kako ih čuju", kao da već prije toga nisam napisao isto to ("novine su primarni izvori jedino kad izvjestitelj piše o događajima kojima je osobno bio svjedok").

Također: "suradnici koji imaju što reći glede članka slobodni su to ovdje učiniti"...

• ... i rekao sam nešto glede članka - dapače, postavio sam nekoliko relevantnih pitanja ali nisam dobio odgovor.
• ... također, molim odgovor kako sam to "slobodan" kad je stranica zaključana?
• ... zašto umjesto zaključavanja jednostavno ne obrisati ono čemu "nije mjesto na ovoj stranici", kao što se to inače radi? 188.129.109.137 23:18, 14. prosinca 2011. (CET)

Na vrhu dotične stranice za razgovor jasno piše:

»Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.«

Kako je dio komentara nevezan za temu, a dio je više ili manje vezan, nisam uklonio komentar. Ne vidim cinizma, jer svatko je slobodan ovdje napisati što su to primarni, sekundarni i tercijarni izvori a ne na stranici za razgovor o Vesni Pusić. Pretpostavljate lošu namjeru što nije dopušteno pravilima, ali bit ću benevolentan i ovaj put ću sve ostaviti samo na upozorenju. Čekam da se ovdje pojavi detaljno objašnjenje što su to primarni, sekundarni i tercijarni izvori. Hvala na budućem poštivanju pravila Wikipedije i na budućem doprinosu u oblikovanju smjernice glede uporabe izvora! SpeedyGonsales 23:35, 14. prosinca 2011. (CET)

Ne pretpostavljam lošu namjeru, nego imam primjedbu na nastalu situaciju i na nešto što mi nalikuje na dvostruke standarde: netko se mora držati teme pod prijetnjom zaključavanja, a netko (slučajno baš onaj tko zaključava) očito i ne mora. Nemate potrebu čekati detaljno objašnjenje o izvorima s moje strane ni ovdje niti bilo gdje jer ga nemam namjeru pisati, niti me posebno zanima širenje teme u tom smjeru. U tom smislu i sam čin zaključavanja je u neku ruku prepostavka loše namjere, jer je uslijedilo bez prethodne diskusije i bez razumno osnovane sumnje da bi moje pisanje bilo nekakva svjesna sabotaža i da će se oteti kontroli ako se stranica ne blokira. Zato molim da se ista otključa, pa da možemo raspravljati o temi (članak o VP), ako bude interesa. 188.129.109.137 23:54, 14. prosinca 2011. (CET)

Wikipedija nije forum, gornji opis više liči na forum nego na Wikipediju. SpeedyGonsales 03:08, 16. prosinca 2011. (CET)

Kakav "opis"? Ništa nisam "opisivao", opis čega? Kakav "forum"? Zašto ne otključati stranicu? Možemo li imati barem minimalnu diskusiju? 188.129.109.70 22:01, 17. prosinca 2011. (CET)

Nema odgovora? 188.129.111.110 23:15, 24. prosinca 2011. (CET)

Ima. Wikipedija nije forum, gornji opis više liči na forum nego na Wikipediju. SpeedyGonsales 23:19, 24. prosinca 2011. (CET)

Ponavljam još jednom: opis čega? Nema nikvog "opisa". Molim da se citira gdje sam to nešto "opisivao". Ne prihvaćam ovo izvrdavanje kao odgovor, nisam dosad čuo niti jedan jedini konkretan argument. 188.129.111.41 19:46, 25. prosinca 2011. (CET)

Mislim da smo cijelo vrijeme u nekakvom nesporazumu. Ne znam zašto mislite da želim raspravljati o primarnim, sekundarnim i tercijarnim izvorima. Toj temi nije mjesto na stranici na razgovor o Vesni Pusić, i tu se potpuno slažem. Moji inicijalni komentari na toj stranici (npr. ovaj) ticali su se članka, i bili su u potpunosti u skladu s pravilima diskusije. Međutim, zbog potpuno nebitne digresije o vrstama izvora (koju, ponovo moram naglasiti, nisam ja pokrenuo) dolazi do zaključavanja stranice, i ostajem bez mogućnosti da sudjelujem u daljnoj raspravi o članku. Umjesto toga, nalazim se kao u školskoj klupi (tako mi barem izgleda), gdje odjednom dobivam "zadaću" da napišem sve što znam o primarnim, sekundardnim i tercijarnim izvorima. Ovo nema veze s onim što sam izvorno želio, i nikako da to ovdje uspijem objasniti. Otud određena frustracija... Međutim, budući da daljnjih komentara na stranici za razgovor više nema, nema se zašto ni otključavati, tako da nemam više zahtjeva ni komentara. 188.129.111.41 20:25, 25. prosinca 2011. (CET)

Popisi

Mislim da sam glede Popisa obavio većinu posla iako nije baš ispunjeno da svaka potkategorija sadrži 5-50 članaka-popisa (zato sam prije dva mjeseca dao izbrisati Popise rukometaša koje si ti maloprije stvorio - sadrži samo tri komada), no svakako je bolje nego ranije. Što se tiče imenskih prostora (dodatak ili ne) to ću ipak ostaviti vama „glavešinama”. :) --Orijentolog (razgovor) 20:07, 17. prosinca 2011. (CET)

Ma šta batine, noge polomit ako triba! ;) E usput, bilo bi dobro da se i u razgovor Popisa postavi što ne spada u tu kategoriju jer postoji više vrsti članaka koji izgledaju ili imenom mogu izgledati kao popis iako to tehnički nisu, evo par primjera koje pamtim:

1. Npr. Sveta tri kralja, Sedam svjetskih čuda, Deset Božjih zapovjedi... (zvuči glupo, ali početnika ima koliko hoćeš)

2. Npr. Nobelova nagrada za kemiju i slični (lista dobitnika čini 90% članka, ali može se pisati o još dosta toga - ceremonije, kontroverze, itd.)

3. Npr. Hrvatske županije, Iranske pokrajine (i tu je uključen detaljni popis, ali zbog ostalog sadržaja nije "tehnički popis")

4. Npr. Prvenstvo Jugoslavije u rukometu, odbojci (samo je naveden popis dobitnika, ali može i mnogo više; kao npr. HNL)

5. Sve iz glazbenih Top lista

6. Popisi stanovništva

itd. --Orijentolog (razgovor) 20:47, 17. prosinca 2011. (CET)

Slažem se da popise treba na Dodatak, no postoji jedna mala zavrzlama ako misliš sve prebaciti u kratko vrijeme - Jubilarni članci. Naime, popisa koji nisu na dodatku već u glavnom imenskom prostoru ima na stotine (možda i tisuću-dvije), a da se sve to prebaci u kratkom roku onda bi broj članaka u gl. im. prostoru bio znatno umanjen i imam osjećaj da bi ponovo birali 104.000-ti, 103.000-ti ili čak 102.000-ti jubilarac. --Orijentolog (razgovor) 15:59, 19. prosinca 2011. (CET)

Moj savjet je da ti i Ex13 definirate na stranici za razgovor Popisa što spada u dodatak odnosno što ne - to je još jedan razlog zašto nisam htio prebacivati na vlastitu ruku. I zanima me još jedna stvar: Npr. sad kad postoji i Dodatak:Popis narodnih heroja iz Hrvatske i Popis narodnih heroja iz Hrvatske (#redirect), briše li se to potonje preusmjeravanje, je li ga potrebno stvoriti u slučaju da ga nema, ili ni jedno ni drugo nije bitno? (znam da se preusmjeravanja ne evidentiraju kao članci)

Kad uhvatim vremena, namjeravam srediti i sve iz kategorija Povijest, Geografija, Arhitektura i Građevinarstvo jer vlada priličar nered, isto kao i u slučaju Ekonomije za koju bi trebalo naći nekog relativno stručnog da napravi reda, jer ako se članci nadalje budu nakupljali dogoditi će se isto što i s Popisima; nitko neće imati volje za sređivanjem tako velike kategorije. --Orijentolog (razgovor) 17:42, 20. prosinca 2011. (CET)

--Orijentolog (razgovor) 17:42, 20. prosinca 2011. (CET)

Blokada Suradnik:Wustenfuchs

Vi, kao admin na Wikipediji, trebate poznavat pravila iste. Ja imam svako pravo napisati na svojoj stranici za razgovor da ću poruke vraćati na njoj. Wikipedija:Stranice za razgovor. I kako dobih blok zbog vrijeđanja, našli ste se uvrijeđeni jer pošutjem pravila Wikipedije? Moje isprike ako je tako, ali ja se ne sjećam da ste me zamolili da poruke vraćam na vašoj stranici za razgovor.

Iz Wikijinog pravila o stranicama za razgovor:

»Stavite na vašu stranicu za razgovor obavijest da ćete odgovarati tu, osim ako netko traži drugačije. Ovo činite za razgovore koje pokrenu druge osobe.«

P. S.

Što se tiče Lagumdžije on je političar koji služi svim narodima u Bosni i Hercegovini i koji je jedno vrijeme bio predsjednik Vijeća ministara BiH svih njenih građana, iako je etnički Bošnjak. Eto to sam mislio. --95.156.179.169 17:05, 20. prosinca 2011. (CET) (Wustenfuchs)

Na gore spomenutoj stranici piše ono što citirate. Ta stranica nastala je 2006. godine prevođenjem s en wiki, jer tada je hr wiki imala jako malo pravila, smjernica i uputa, pa su neke smjernice i upute prevedene i prilagođene našem projektu, a neke su samo prevedene.

Istina je da na gore spomenutoj stranici piše Stavite na vašu stranicu za razgovor obavijest da ćete odgovarati tu, ali ne piše da je normalno i pristojno zahtijevati od drugih suradnika da prate vašu suradničku stranicu, što ste vi napisali na svoju suradničku stranicu, i zato blok. Kako je tekst na stranici Wikipedija:Stranice za razgovor očito mogao nekome biti toliko nejasan da ide zahtijevati nešto od drugih suradnika, dopunio sam navedenu stranicu tako da humani aspekt komunikacije između suradnika (dogovor, ne zahtijevanje) bude jasniji.

Glede Lagumdžije, ako se pita svakoga političara (npr. predsjednika svake države na svijetu) služi li on svim narodima koji su zastupljeni u njegovoj državi, ne sumnjam da će odgovor biti potvrdan. To ne znači da se realnost nužno poklapa s proklamiranim stavovima političara. No nije na Wikipediji odnosno na njenim suradnicima zadatak procjene ili odlučivanja tko zastupa koji narod ili narode, nego se za to valja poslužiti izvorima. Štoviše, u državi koja je nastala relativno nedavno i u kojoj su granice entiteta definirane Daytonskim ugovorom, za koji nije izvjesno hoće li ostati nepromijenjen i u budućnosti obzirom na katastrofalno loše definiran status hrvatskog naroda u BiH (što je nedavno potvrdio hrvatski predsjednik, mislim da je u izjavi uporabio riječ neodrživ), nema nikakvog smisla određivati pripadnost političara ikako drugačije nego po nacionalnom ključu. SpeedyGonsales 22:54, 20. prosinca 2011. (CET)

Općina Kneževi Vinogradi, "POVIJEST"

Nikako mi nije jasno, da se ono što je činjenica i što se nalazi u udžbenicima kao povijesna činjenica, ignorira i postavlja kao OK komentar za poglavlje "Povijest" dva nesuvisla reda iz kojih se ništa o povijesti ovog prostora ne može isčitati. Glede toga sam i napisao prijedlog ovog poglavlja, a uporno se odbija.

POVIJEST Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom 6-og i 7-og stoljeća. U 10-om stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo živi na ovim prostorima sve do 1526 g. (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci ostaju na ovim prostorima sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Porazom Austrougarske vlast preuzima Kraljevina SHS-a sve do drugog svjetskog rata kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Stanovništvo čine Mađari,Hrvati i Srbi. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi je Mađarsko, iako se to od vremena do vremena mijenja. Srbi na ove prostore u većem broju dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Hrvate Šokce, doseljava sredinom 18-og stoljeća carica Marija Terezija s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo Podunavske Švabe iz južne Bavarske i Austrije. Nakon drugog svjetskog rata komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce. Nakon domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom mijenja ali ne u bitnim odnosima. (Braca (razgovor) 09:14, 21. prosinca 2011. (CET))

TV serije

Pregledao, ne bih ništa nadodao. Što se tiče Tribusonke, naravno da ću i njenu biografiju malo dotjerat. :) Franko (razgovor) 16:56, 21. prosinca 2011. (CET)

Evo mog novog pokušaja da po pravilima Wikipedije pokušam pomoći realizaciji stranice Općine Kneževi Vinogradi, a u svezi poglavlja:

POVIJEST Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom 7-og i 8-og stoljeća. U 10-om stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102 godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526 g. (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci ostaju na ovim prostorima sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore u većem broju dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Hrvate Šokce, doseljava sredinom 18-og stoljeća carica Marija Terezija s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo Podunavske Švabe iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se pojavljuju na ovim područjima oko 1770 godine. Porazom Austrougarske, vlast preuzima Kraljevina SHS-a sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi je Mađarsko, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Nakon drugog svjetskog rata komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom mijenja ali ne u bitnim odnosima. Braca 16:44, 21. prosinca 2011. (CET)

Literatura: TASLIDŽIĆ, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35.,39.,52.,i 116. TASLIDŽIĆ, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62., i 63. STOJADINOVIĆ, Milan: "Ni rat ni pakt", Jugoslavija između dva rata, Rijeka, 1970. TIMAR, György: "Demografska povijest Baranje do 1910 godine ".

Srpsko-albanski sukob

zaista mi je drago ako mislis da je članak dobar, doista sam se potrudio oko njega. međutim, na sr.wiki je izbrisan, a zbog takvih članaka (o srpsko-albanskom sukobu, kosovu, itd) sam dobio uglavnom pokude zajednice. nastojao sam da bude nepristrasan, koliko je moguće. svako dobro. --Mladifilozof (razgovor) 18:49, 21. prosinca 2011. (CET)

2 blok Suradnik:Wustenfuchs

Nisam ja ništa zahtijevao, već sam dao uputu suradnicima kako mogu lakše znati da sam uopće replicirao. Po vama su onda upute na proizvodima zahtjevi kompanija. Svejedno. --92.240.57.106 20:08, 21. prosinca 2011. (CET)

POVIJEST

Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102. godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore, u većem broju, dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, Podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi su Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima. Braca 09:13, 22. prosinca 2011. (CET)

Izvori [uredi]

Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35</ref>, 39</ref>, 52</ref>, 116</ref>.
Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62</ref>, 63</ref>.

Kerempuh

Nema na čemu :) Nisam ni znao, da je slika okrenuta :) Dok sam počeo pisati članak, nisam ni znao da imamo sliku :) Bio mi je izazov napisati ovaj članak, teško mi je bilo naći literaturu.--Fraxinus (razgovor) 21:17, 23. prosinca 2011. (CET)

Welcome

Thanks. Carrousel (razgovor) 11:41, 24. prosinca 2011. (CET)

Sretan Božić

Sretan Božić, dragi suradniče! I sretna nova godina!--Michelle (razgovor) 12:46, 25. prosinca 2011. (CET)

Čestitke

Sretan Božić i hvala što si tako dobar suradnik. :) Sherlock (razgovor) 19:22, 25. prosinca 2011.

Pozdrav

Pozdrav stari! Vidim da te razni likovi drže vječno budnim :-) Sretan Božić!Sale (razgovor) 19:29, 25. prosinca 2011. (CET)

Pitanje

Zdravo, usput Sretan Božić i Nova Godina! Htio sam pitat jel se može razgovarat sa stranim suradnicima koji ne koriste hrvatsku wikipediju nego npr. englesku? Animefan6 (razgovor) 20:19, 26. prosinca 2011.

Fullmetal Alchemist

Skratio sam članak i izbacio opis likova koji nije bio dovoljno preveden. Da li je to dovoljno da se Razgovor:Fullmetal Alchemist prebaci natrag u normalno stanje? Ako ne, neka se jasnije objasni u čemu točno leži problem sa člankom.--Seiya (razgovor) 16:15, 27. prosinca 2011. (CET)

poveznice

Prije svega otkud Vam pravo da prijetite? Je li Vaša funkcija da unaprijeđujete Wikipediju ili da demonstrirate silu , jer eto, imate nekakvu funkciju da to možešete i prijetiti i to eksplicitno pokazati a ne želite uvažiti argumente koje jasno dokazuju da sam u pravu (uostalom, kao i cijela Wikipedijina zajednica). Dakle, od Vam sam očekivao obrazloženje nasilnog i potpuno iracionalnog čina brisanja poveznica i da to rješimo argumentiranom raspravom, a ne da mi dajete nesuvislno obrazloženje blisko raspravi koja je primjerenija nekakvoj krčmi: "Ovakvi doprinosi su besmisleni".

Drugo, uopće nisam shvatio ovu Vašu proširenu rečenicu koja vrvi gramatičkim greškama (" nije biti repozitorij", "besmisleno skupiti na stol" "besmisleno ići po Wikipediji"). Razumijete li Vi latinsku riječ repositorium i kakave ona veze uopće ima u ovom kontekstu? Citiram tekst s Wikipedije, poveznice bi: " trebale omogućiti čitatelju produbljivanje znanja o temi". Ima li većeg argumenta koje opravdava razlog dodavanja tih poveznica uz članak? Sami kažete: "svrha Wikipedije je dati informaciju koja je utemeljena na vjerodostojnim i provjerljivim sekundarnim izvorima". Koji su izvori vjerodostojniji i provjerljiviji od originalnih dokumenta koje se nalaze na wwww.arhive.org? Vama je to besmisleno? Kakav je to argument osim što je to Vaše mnijenje. Ne znam zašto mislite da ste pametniji od cijelokupne Wikipedija zajednice i da baš Vi imate pravo, a koja je usput rečeno postavila bezbroj poveznica na archive.org povezane s člancima iz filozofije, povijesti, politologije, književnosti, umjetnosti, tehnike, znanosti itd..?

Zaista mi nije jasno što Vam što ste htjeli reći kad ste napisali: "Vi ste mi uzeli igračku, i zato je ovaj projekt loš." Yeah right."? Hrvatska Wikipedija je žalosno loša i to je mišljenje ogromnog broja ljudi koji su specijalisti za svoja područja za teme koje su zastupljene na Wikipediji i ne žele pisati za nju jer se uvijek pojave likovi koji žele opravdati svoju svrhu postojanja u formi intelektualnog nasilja ili zloupotrebe ovlasti koje imaju, dakle zbog onih koji postaju svrha sami sebi na štetu ogromne većine. Dovoljno je samo usporediti hrvatske članke s npr. engleskom ili njemačkom varijantom Wikipedije pa da se vidi razlika. Izbrisali ste poveznicu koja je mogla pomoći mnogima da dođu do više informacija u vezi članka, dok s druge strane imate npr. hrpu životopisa koji su doslovno prepisani s www.biografije.org, a služi samo samoreklami osobe koja je i vlasnik te domene i koja i piše te koje su usput rečeno čak i neistinite i tendeciozne "biografije", ali to izlazi iz domene ovog razgovora pa o sadržaju te stranice ne želim ni raspravljati. dakle, spominjem je samo kao eklatantan primjer zloporabe Wikipedije.

I na kraju, ako ste već Administrator onda bi bio red da ste bar komunicirate na primjeren način koji kao primjer i uputa postoji na Wikipediji:

(1) Vaš članak (ili poveznica ili fotografija, itd..) [[{{{1}}}]] je obrisan iz sljedećeg razloga:

(2) ''''''{{{2}}}.

(3) Hvala na razumijevanju.'''

Očekivao sam da će te u Vašoj prvoj poruci kao administrator bar poštovati točke (2) i (3) što je dio uljuđenog ponašanja koju francuski zovu Bon Ton.

Lp,

Heraklit

Pomoć kod postavljanja izvora

Hej, sretna nova i tebi i hvala :D! Nego htio sam te pitat jel mi možeš pomoć kod pisanja izvora? Kako god da napisem krivo mi je. Čak i kad kopiram iz wikipedije na engleskom jeziku nije točno. Pojavi mi se ona broj u kvadratiću na kraju rečenice no na kraju članka onda pise ovako:

  *Greška u citiranju: oznake ref postoje, ali oznaka references nije pronađena

Molim te pomozi, Hvala! Sherlock (razgovor) 15:26, 30. prosinca 2011

Postovanje Speedy Zelim da Vas obavestim da stavljanjem linka za Enciklopediju Zagorijanu ne krsim autorska prava, jer sam ja autor iste. Hvala na razumevanju John Smith Aleksandar Djukanovic

OK

To sve što kažeš na mojoj stranici za razgovor je 100 % OK. Moja jedina poanta je onda zač prit njurgat na drugu wiki oko toga ? ps. svakih mjesec-dva imam nekog tko njurga--Rjecina2 (razgovor) 17:33, 6. siječnja 2012. (CET)