Knežev dvor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: sv:Rektorspalatset
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Sponza palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]
[[Datoteka:Sponza palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]


'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u. Sagrađena je kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].
'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].


[[Knez]] se birao na mandat u trajanju od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalazile se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu se nalazi latinski natpis ''Obliti privatorum publica curate'' ("Zaboravite privatne i brinite se za javne stvari").
[[Knez]] se birao na mandat od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu je latinski natpis ''Obliti privatorum publica curate'' ("Zaboravite privatno i brinite se za javno").




== Povijest ==
== Povijest ==
[[File:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
[[File:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen o zgradi na prostoru današnjeg Kneževog dvora javlja se u 13. stoljeću, kada se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postepeno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružani se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva.
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva.


Zgrada je nakon toga doživjela još dva puta veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.
Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.


Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]].
Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]].


U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom građaninu.
U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom pučaninu.


== Sadašnjost ==
== Sadašnjost ==
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni [[muzej]] u sklopu [[Dubrovački muzeji|Dubrovačkih muzeja]]. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja [[dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora već je godinama sakupljan iz starih [[dubrovnik|dubrovačkih]] palača, [[ljetnikovac]]a i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora nalazi se izložba slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovice 19. stoljeća.
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni [[muzej]] u sklopu [[Dubrovački muzeji|Dubrovačkih muzeja]]. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja [[dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih [[dubrovnik|dubrovačkih]] palača, [[ljetnikovac]]a i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovine 19. stoljeća.


U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].
U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].

Inačica od 8. siječnja 2012. u 01:35

Knežev dvor

Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.

Knez se birao na mandat od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu je latinski natpis Obliti privatorum publica curate ("Zaboravite privatno i brinite se za javno").


Povijest

Kapitel u trijemu s prikazom boga Asklepija, rad kipara Petra Martinova

Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na rimsku i venecijansku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine 1435. u oružarnici se dogodila eksplozija baruta uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio napuljski inženjer Onofrio de la Cava, za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom Asklepija, grčkog boga liječništva.

Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove 1463, nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom potresu 1667. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca Tommasa Napolija, zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut barokni pečat.

Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do 1808. godine kada francuski maršal August Marmont ukida Dubrovačku republiku.

U atriju je smješteno poprsje Miha Pracata, jedini spomenik koji je Dubrovačka republika podigla jednom zaslužnom pučaninu.

Sadašnjost

Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni muzej u sklopu Dubrovačkih muzeja. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja Dubrovačke republike i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih dubrovačkih palača, ljetnikovaca i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovine 19. stoljeća.

U atriju Kneževog dvora tijekom Dubrovačkih ljetnih igara i festivala Julian Rachlin i prijatelji održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava Dubrovački simfonijski orkestar.

Literatura

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Knežev dvor
  • Nada Grujić, "Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku", u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 2008. (ISBN 978-953-6106-75-2)
  • Katarina Horvat Levaj, Relja Seferović: "Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku", Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 27, 2003. (ISSN 0350-3437)
  • Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.

Vanjske poveznice