Člankonošci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: ba:Arthropoda
m r2.6.5) (robot Mijenja: ml:ആർത്രോപോഡ
Redak 112: Redak 112:
[[lv:Posmkāji]]
[[lv:Posmkāji]]
[[mk:Членконоги]]
[[mk:Членконоги]]
[[ml:ആർത്രോപോഡ]]
[[ml:ആർത്രോപോഡ്]]
[[mn:Үет хөлтөн]]
[[mn:Үет хөлтөн]]
[[ms:Artropod]]
[[ms:Artropod]]

Inačica od 8. siječnja 2012. u 13:30

Člankonošci
Brachypelma smithi, vrsta tarantule
Brachypelma smithi, vrsta tarantule
Sistematika
Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Ecdysozoa
Koljeno: Arthropoda
Latreille, 1829
Potkoljena i razredi
*Potkoljeno Trilobitomorpha

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka. Više od tri četvrtine današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima. Čine ih tri osnovne skupine: trorežnjaci (Trilobita), kliještari (Chelicerata) i čeljusnici (Mandibulata). [1] U njih se ubrajaju rakovi, pauci, kukci i stonoge. Ime su dobili po člankovitim nogama.

Trilobit

Građa tijela

Tijelo člankonožaca je kolutićavo, bilateralno simetrično. Kolutići su međusobno spojeni u dvije ili tri funkcionalne cjeline. Pokriveno je hitinskom pokrovom. Pokrov sprječava kontinuirani rast člankonožaca pa se oni moraju presvlačiti. Jednostavniji člankonošci se presvlače mnogo puta npr. raci, a kod složenijih člankonožaca npr. kukaca, broj presvlačenja je ograničen i događa se samo u stanju ličinke. Tri su glavna dijela tijela: glava, prsa i zadak. Glava i prsa srasli su u glavopršnjak. Zadak je člankovite građe. člankovite noge su parni izdanci na svakom kolutiću njihova tijela. Pauci imaju četiri para nogu koje su prekrivene dlakama (s pomoću njih osjeti kada je u blizini plijen).

Disanje

Sustav za disanje ovisi o tome žive li člankonošci u vodi ili u zraku. Vodeni člankonošci dišu škrgama a zračni člankonošci dišu većinom uzdušnicama, trahejama.

Krvotok

Optjecajni sustav je jednostavan, srce se nalazi s leđne strane iznad crijeva u prostoru odijeljenom od ostale tjelesne šupljine.

Osjetila

Osjetila za opip, miris, sluh, ravnotežu i vid ovise o načinu života. Najjednostavniji mehanoreceptori su pokretne osjetne dlačice koje reagiraju na podražaje dodira, kretanja zraka, izmjena tlaka i sl. Kemoreceptori (osjetila mirisa) su najrazvijeniji kod kopnenih kukaca. Fotoreceptori (oči) člankonožaca čine retinularne stanice. Sastavljene oči (kukaca i rakova) sastoje se od većeg broja produljenih jednostavnih očiju, npr. oči obada zauzimaju čitavu leđnu i bočnu stranu glave. Neki kukci mogu proizvoditi glasove posebnim zvučnim, stridulacijskim, organima, npr. skakavci trenjem hrapavih dijelova krila i nogu ili cvrčci titranjem bubnjića.

Literatura

  1. izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
  • Prof. dr. Ljerka Oštrec: Zoologija: Štetne i korisne životinje u poljoprivredi, Izdavač "Zrinski", Čakovec 1998. ISBN 953-155-042-5 (korišteno za dio hrvatskih imena)
Nedovršeni članak Člankonošci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Predložak:Link FA