Eurozona

Eurozona

Eurozona je zona članica EU-a (njih 17 od 27) koje su Euro prihvatile kao svoju službenu valutu. Službeni joj je naziv: Eursko područje.

Osim pojedinih članica EU-a, u Eurozonu spada i Crna Gora koja nije članica EU-a, te Kosovo na čijem području se, zbog specifičnosti situacije u kojoj se nalazi, uglavnom koristi Euro.

Članice eurozone su:

1. Austrija
2. Belgija
3. Cipar
4. Estonija
5. Finska
6. Francuska
7. Grčka
8. Irska
9. Italija
10. Luksemburg
11. Nizozemska
12. Njemačka
13. Malta
14. Portugal
15. Slovačka
16. Slovenija
17. Španjolska

Kriza eurozone

Prva privredna kriza u eurozoni pojavila se kao posljedica svjetske financijske krize koja je 2008. godine krenula iz SAD-a nakon naglog pada cijene nekretnina na američkom tržištu. Pad cijena nekretnina prouzročio je stečaj nekoliko velikih banaka i osiguravajućih društava što je izazvalo paniku na svjetskim tržištima i prenošenje krize na čitavi svijet. Kako bi zaustavili širenje krize na čitav financijski sektor američki FED je počeo sa emitiranjem velikih količina dolara iz primarne emisije, čime je znatno povećana likvidnost američkih banaka. U nekoliko godina emitirano je oko 50.000 milijardi dolara kojima su kupovane dionice, obveznice i ostali vrijednosni papiri na svjetskom tržištu, ponajviše na tržištu eurozone. Američke banke su kupujući euro zaradile oko 30%, čime su nadoknadili gubitke iz trgovine nekretnina, dok se konkurentnost američkih izvoznika znatno povisila na svjetskom tržištu. Isti postupak za izlazak iz krize primijenila je i Velika Britanija, čime su ove dvije države u suštini primijenile financijsku agresiju na čitavu eurozonu.

ECB na financijsku agresiju SAD-a i Velike Britanije nije odgovorio na sličan način čime je izbjegnut ulazak u međusobni valutni rat, ponajviše zbog toga što je jaki euro odgovarao bankarskom sektoru i državama poput Njemačke i Francuske čije banke su najviše kredita plasirale na tržište gospodarski slabijih rubnih zemalja eurozone.

Posljedice rasta tečaja eura

Pošto ECB svojom intervencijom nije spriječio rast tečaja eura u odnosu na Dolar, Britansku Funtu, a i Kineski Juan došlo je porasta tečaja Eura za oko 30% što je znatno smanjilo konkurentnost europske privrede, osobito rubnih država čiji je izvoz orijentiran prema dolarskom tržištu. Države eurozone koje izvoze uglavnom u samu eurozonu znatno manje su pogođene ovim naglim rastom tečaja eura. To je rezultiralo ulaskom u vrlo duboku privrednu krizu ponajviše mediteranskih država, dok su najbolje prošle Njemačka i Francuska koje najviše izvoze u samu eurozonu. Rezultat ovakve politike ECB-a je porast gospodarske snage Njemačke i Francuske, te znatni pad moći ostalih država eurozone što je dovelo u pitanje i sam njen opstanak.

Nedovršeni članak Eurozona koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.