Vibrato: razlika između inačica
dopuna sadržaja |
dopuna sadržaja |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
| [[Datoteka:Frequenzmodulation.ogg|minijatura|lijevo|200px]] |
| [[Datoteka:Frequenzmodulation.ogg|minijatura|lijevo|200px]] |
||
|- |
|- |
||
| Primjer klasičnog tremola (modelirajuća amplituda) od 6Hz |
|||
|[[Datoteka:Amplitudenmodulation.ogg|minijatura|lijevo|200px]] |
|||
|- |
|||
| Primjer preklapanja vibrata i tremola između dva tona od 500 i 506Hz |
| Primjer preklapanja vibrata i tremola između dva tona od 500 i 506Hz |
||
| [[Datoteka:Schwebung_500_506_hz.ogg|minijatura|lijevo|200px]] |
| [[Datoteka:Schwebung_500_506_hz.ogg|minijatura|lijevo|200px]] |
||
Inačica od 18. siječnja 2012. u 23:41
Vibrato je glazbeni učinak/tehnika u interpretaciji vokalne i instrumentalne glazbe. U vokalnoj glazbi prepoznajemo ga kao redovitu i pulsirajuću promjenu u visini glasa tona, a u instrumentalnoj kao tehniku sviranja lijeve ruke gdje glazbenik ne dižući prst sa žice lagano ga "ljulja" i tako stvara vibrirajući zvuk tona. Općenito ga karakteriziraju sljedeći faktori: brzina vibriranja (koliko brzo ton ide gore dolje), raspon (zamah) tona i modulacija intenziteta.[1]
Vibrato i Tremolo
Unatoč tome što se učinak vibrata i tremola ponekad primjenjuju naizmjenično, definiraju se kao odvojeni i zasebni efekti. Vibrata je u glazbenom notnom zapisu kao trajna/ne prekidana periodična varijacija obima frekvencije s naglaskom na/prema noti kao temelju, dok tremolo je povremena/prekidana varijacija amplitude tona glasnoće. Uz pomoć elektroničke manipulacije (nekom drugom tehničkom obradom tonskog signala), ili ugradbom tzv., vibrata kanala u gitarska pojačala u praksi glazbenik pjevač, ili sami glazbeni instrument bez tih pomagala teško može postići besprijekornu izvedbu vibrata ili tremola. Češća je i "ustaljenija" zamjena pojmova gdje se efekt vibrato ponekad smatra i naziva tremolo, kao što je slučaj naziva i uporabe ručice "tremolo arm" na tijelu električne gitare, u biti kao rezultat stvara klasični vibrato učinak.
Vibrato u vokalnom pjevanju
Glas je prirodni ljudski vibrato koji nastaje spontano (prirodno ili uz vježbu) a sastoji se od Formanta (dio spektra tona kao rezultat rezonancije) i periodične promjene frekvencije i amplitude titraja glasnice. Tehnička primjena i učinak vibrata u pjevanju još nije u potpunosti razjašnjan jer se dvoji da vibrato izvede fiziološki tremor kojeg proizvede antagnostički mišić u grkljanu, ili je on učinak pjevanja iz dijafragme koja bez sumnje također proizvede lijep vibrato. Vibrata uz manje promjene stalno je prisutan u glazbi, a ponekad se na žičanim i puhačkim instrumentima koristi i namjerno kao stilska figura. Za razliku od nekih ne vibrirajućih zvkova popt zvona vibrata se opravdano smatra živim zvukom. Stoga se osobito koristi u klasičnoj glazbi. U glazbenoj praksi s raznim oblicima promjene tona obično se nadopunjava s tremolom, čije je razgraničenje tih srodnih fenomena teško razlučiti. U ovim primjerima prikazana je sličnost ovih dvaju efekata tona:
| Primjer klasičnog vibrata (frekvencijska modulacija) od 6Hz | |
| Primjer klasičnog tremola (modelirajuća amplituda) od 6Hz | |
| Primjer preklapanja vibrata i tremola između dva tona od 500 i 506Hz |