Fotosfera: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vagobot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot Dodaje: nn:Fotosfære
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ky:Фотосфера
Redak 43: Redak 43:
[[ka:ფოტოსფერო]]
[[ka:ფოტოსფერო]]
[[ko:광구]]
[[ko:광구]]
[[ky:Фотосфера]]
[[lb:Photosphär]]
[[lb:Photosphär]]
[[lt:Fotosfera]]
[[lt:Fotosfera]]

Inačica od 20. siječnja 2012. u 20:02

Struktura Sunca i položaj fotosfere

Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u svemir i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H- iona, koji lako upijaju svjetlost. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od zraka na Zemlji. Budući su gornji djelovi fotosfere nešto hladniji od donjih djelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. Temperatura fotosfere je oko 5 777 K. Gustoća čestica je oko ~1023 m-3 (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u Zemljinoj atmosferi na razini mora).

U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to helij. Fotosfera dolazi od starogrčkih riječi fotos što znači svjetlost i sfera što znači kugla.

Stvarna temperature

Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K

Temperatura površine Sunca se definira prema stvarnoj temperaturi u Stefan-Boltzmannovom zakonu. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K [1] (efektivna temperatura je 5777 K)[2] i gustoću oko 0,0002 kg/m3. [3] U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se konvekcija, koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na valnim duljinama vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili granule. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan “zrnat” izgled fotosferi, a same granule su veličine 1000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. [4]. Između granula vide se svjetle mrlje i fakule.

Ostali slojevi

Iznad fotosfere nalazi se kromosfera, koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je korona, koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.

Na površini fotosfere mogu se zapaziti Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.

Izvori

  1. The Sun - Introduction
  2. World Book at NASA - Sun
  3. [1] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"
  4. NASA/Marshall Solar Physics. NASA

Vanjske poveznice

  • [2] Građa Sunca, Zvjezdarnica Zagrab
  • [3] Astronomska sekcija, Fizikalno društvo Split