Samanidsko Carstvo: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: kk:Самани әулеті Mijenja: zh:薩曼王朝 |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: be:Дзяржава Саманідаў |
||
Redak 80: | Redak 80: | ||
[[ar:سامانيون]] |
[[ar:سامانيون]] |
||
[[az:Samanilər sülaləsi]] |
[[az:Samanilər sülaləsi]] |
||
[[be:Дзяржава Саманідаў]] |
|||
[[ca:Dinastia samànida]] |
[[ca:Dinastia samànida]] |
||
[[ceb:Dinastiyang Samanida]] |
[[ceb:Dinastiyang Samanida]] |
Inačica od 23. siječnja 2012. u 09:25
|
Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. stoljeću. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na abasidski kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku državu Safarida, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidsko Carstvo. Samanidsko razdoblje ostalo je upamćeno prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.
Literatura
- (engl.) Predložak:Citat knjiga
- (engl.) Predložak:Citat knjiga
- (engl.) Predložak:Citat knjiga
- (njem.) Predložak:Citat knjiga
- (engl.) Predložak:Citat knjiga