Vjeverice

Vjeverice
Sciurus carolinensis
Raspon fosila
Eocen - nedavno
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Rodentia
Porodica:	Sciuridae
podporodice
*Ratufinae Sciurillinae Sciurinae Callosciurinae Xerinae
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Vjeverice je zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca. LETEČE VJEVERICE NE POSTOJE

Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju Europu, Aziju i Amerike. Također, u porodici Sciuridae je i leteća vjeverica, koja naseljava Afriku.

Opis

Naraste do 24 (19.5- 28) cm + rep od 19 (14-24) cm.

Živi u šumama,parkovima,vrtovima, aktivna je danju (nekad i noću!), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi zimski san (povremeno se budi).

Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama.

Vrijeme parenja, je od siječnja do srpnja, mlade nosi 38 dana, koti od veljače do kolovoza 2-5 puta po 3-7 mladih (slijepi 31 dan, sišu 35-42 dana, samostalni su sa 49-56 dana, spolno zreli sa 12 mjeseci).

Žive 8-10 godina

Rasprostranjenost

U Europi žive samo dvije vrste vjeverica-siva i crvena vjeverica. Na svijetu je poznato oko 200 vrsta vjeverica. No, uz crvenu vjevericu, koja je do 70-ih godina prošloga stoljeća bila jedini stanovnik Europe, na starom kontinentu odnedavna viđamo i sivu. Prvi primjerci, uvezeni iz Sjeverne Amerike, pušteni su u Italiji, da bi se u posljednjih 50-ak godina nevjerojatno proširili i ugrozili opstanak zaštićene crvene vjeverice.

Zbog kitnjasta, uspravno položena repa te gotovo ljudskog izgleda dok sjede na stražnjim šapama i grickaju hranu, ti predivni glodavci svima su dobro znani i često se mogu vidjeti u parkovima u naseljima. Sive vjeverice ljeti često zadobiju svijetlo smećkastocrvenu nijansu, posebno na leđima i bokovima pa ih je lako zamijeniti s crvenima. Crvene, pak, za zimskih mjeseci imaju dlakave čuperke na vrhovima uški koje sive vjeverice nemaju nikada.

Obje vrste vjeverica vole lješnjake. No, sivih je više pa su i proždrljivije, premda bi se mogle zadovoljiti i žirevima koje crvene ne vole, jer ih ne mogu dobro probaviti. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. U Velikoj su Britaniji lokalne populacije crvenih vjeverica nestale u samo 15 godina nakon dolaska sivih vjeverica.

Kad pronađe lješnjak, vjeverica najprije provjeri je li jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već spremi u spremište hrane za crne dane. Mirisnim žlijezdama na usnama vjeverica označava hranu, koju će zakopati što je dublje moguće, na mekanu terenu, a potom, uzdignuta repa, krenuti u novu potragu. Miris lješnjaka osjetit će čak i pod snježnim pokrivačem.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Vjeverice koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.