Federati: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Federati'''<ref>[http://www.medioteka.hr/portal/print.php?tb=ss_pov2&vid=11 Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih ] Rimska povijest - Pad Rima, Goti i Langobardi </ref> (lat. ''foederatus'') su bili narodi kojima je [[Rimsko Carstvo]] dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
'''Federati'''<ref>[http://www.medioteka.hr/portal/print.php?tb=ss_pov2&vid=11 Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih ] Rimska povijest - Pad Rima, Goti i Langobardi </ref> (lat. ''foederatus'') su bili narodi kojima je [[Rimsko Carstvo]] dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.


Prvotni oblik rimske naknade bio je novac. Protuobveza koju su foederati imali prema Rimu je bio sporazum [[foedus]] kojim su Carstvu bili obvezni dati određeni broj vojnika ako carstvo napadne neprijatelj. Uglavnom to su bile [[pomoćne snage (rimska vojska)|pomoćne snage]]. Druga obveza je bila voditi istu politiku kao i Rim.
Prvotni oblik rimske naknade bio je novac. Protuobveza koju su federati imali prema Rimu je bio sporazum [[foedus]] kojim su Carstvu bili obvezni dati određeni broj vojnika ako carstvo napadne neprijatelj. Uglavnom to su bile [[pomoćne snage (rimska vojska)|pomoćne snage]]. Druga obveza je bila voditi istu politiku kao i Rim.


Od polovice 4. stoljeća te su se postrojbe nalazile unutar granica rimske države. Vremenom im je narastao udio u rimskim snagama. Novčani izdatci su rasli, pa su rimski carevi sve više pribjegavali drugi oblik naknade, odnosno pravo naseljavanja. Tako je Rimsko Carstvo služilo se "vanjskim resursima" da bi se obranilo od barbarskih napada koji su učestavali, a pored toga nisu trošili vlastite vojne snage radi kontroliranja svog saveznika. Prvi rimski car koji je to učinio bio je [[Julije Apostat]] [[358.]] s [[Germani|germanskim]] plemenom [[Franci|Franaka]], kojima je dopustio naseliti se na lijevoj obali [[Rajna|Rajne]]. Već [[382.]] [[Vizigoti]] su dobili isto pravo.
Od polovice 4. stoljeća te su se postrojbe nalazile unutar granica rimske države. Vremenom im je narastao udio u rimskim snagama. Novčani izdatci su rasli, pa su rimski carevi sve više pribjegavali drugi oblik naknade, odnosno pravo naseljavanja. Tako je Rimsko Carstvo služilo se "vanjskim resursima" da bi se obranilo od barbarskih napada koji su učestavali, a pored toga nisu trošili vlastite vojne snage radi kontroliranja svog saveznika. Prvi rimski car koji je to učinio bio je [[Julije Apostat]] [[358.]] s [[Germani|germanskim]] plemenom [[Franci|Franaka]], kojima je dopustio naseliti se na lijevoj obali [[Rajna|Rajne]]. Već [[382.]] [[Vizigoti]] su dobili isto pravo.


Pojam je nastao još kad je starorimska država bila [[Rimska Republika|Republika]]. Foederati ili ''[[socii]]'' su bili narodi, plemena ili gradovi s kojima se potpisao sporazum ili savez (''foedus''), prema kojem su ti "saveznici" obvezani pružiti ljudstvo rimskoj vojsci. Ipak, ti saveznici nisu bili [[rimska kolonija]], niti su bili [[rimsko građansko pravo|rimski državljani]]. Kad su ovi saveznici htjeli ipak steći rimsko državljanstvo, ta su nastojanja dovela do [[Saveznički rat u Rimu|Savezničkog (Društvenog) rata]]<ref>[http://povijest.net/sadrzaj/skola/materijali/427-literatura-za-referate-seminarske-radove-plakate-i-prezentacije-ucenika-5-r-osnovne-skole.html Povijest.net] Slavica Ćosić: Literatura za referate, seminarske radove, plakate i prezentacije učenika 5. r. osnovne škole </ref> (''bellum sociale'', ''bellum Marsicum '') koji je trajao od [[91. pr. Kr.]] do [[88. pr. Kr.]]. Ishod je bio da su saveznici uvjetno dobili državljanstvo.
Pojam je nastao još kad je starorimska država bila [[Rimska Republika|Republika]]. Federati ili ''[[socii]]'' su bili narodi, plemena ili gradovi s kojima se potpisao sporazum ili savez (''foedus''), prema kojem su ti "saveznici" obvezani pružiti ljudstvo rimskoj vojsci. Ipak, ti saveznici nisu bili [[rimska kolonija]], niti su bili [[rimsko građansko pravo|rimski državljani]]. Kad su ovi saveznici htjeli ipak steći rimsko državljanstvo, ta su nastojanja dovela do [[Saveznički rat u Rimu|Savezničkog (Društvenog) rata]]<ref>[http://povijest.net/sadrzaj/skola/materijali/427-literatura-za-referate-seminarske-radove-plakate-i-prezentacije-ucenika-5-r-osnovne-skole.html Povijest.net] Slavica Ćosić: Literatura za referate, seminarske radove, plakate i prezentacije učenika 5. r. osnovne škole </ref> (''bellum sociale'', ''bellum Marsicum '') koji je trajao od [[91. pr. Kr.]] do [[88. pr. Kr.]]. Ishod je bio da su saveznici uvjetno dobili državljanstvo.

Rimskom su Carstvu federati vremenom bivali sve vrjedniji izvor vojnog ljudstva. Stanje je bilo takvo da je federatima udio u rimskim postrojbama do polovice 5. stoljeća toliko narastao da su Rimljanima bili sve. Protiv [[Huni|Huna]] Rimljanima su federati bili glavni nositelji borbe. Tolika vojna snaga se materijalizirala u političkom utjecaju, pa su vremenom stvorili vlastite države koje su praktično bile neovisne. Ishod svega je bio da je [[476.]] Zapadno Rimsko Carstvo [[pad Rimskog Carstva|palo]]. [[Istočno Rimsko Carstvo]] se bolje othrvalo s problemima te su kod njih federati postojali još stoljeće.


== Vidi ==
== Vidi ==

Inačica od 11. veljače 2012. u 21:25

Federati[1] (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.

Prvotni oblik rimske naknade bio je novac. Protuobveza koju su federati imali prema Rimu je bio sporazum foedus kojim su Carstvu bili obvezni dati određeni broj vojnika ako carstvo napadne neprijatelj. Uglavnom to su bile pomoćne snage. Druga obveza je bila voditi istu politiku kao i Rim.

Od polovice 4. stoljeća te su se postrojbe nalazile unutar granica rimske države. Vremenom im je narastao udio u rimskim snagama. Novčani izdatci su rasli, pa su rimski carevi sve više pribjegavali drugi oblik naknade, odnosno pravo naseljavanja. Tako je Rimsko Carstvo služilo se "vanjskim resursima" da bi se obranilo od barbarskih napada koji su učestavali, a pored toga nisu trošili vlastite vojne snage radi kontroliranja svog saveznika. Prvi rimski car koji je to učinio bio je Julije Apostat 358. s germanskim plemenom Franaka, kojima je dopustio naseliti se na lijevoj obali Rajne. Već 382. Vizigoti su dobili isto pravo.

Pojam je nastao još kad je starorimska država bila Republika. Federati ili socii su bili narodi, plemena ili gradovi s kojima se potpisao sporazum ili savez (foedus), prema kojem su ti "saveznici" obvezani pružiti ljudstvo rimskoj vojsci. Ipak, ti saveznici nisu bili rimska kolonija, niti su bili rimski državljani. Kad su ovi saveznici htjeli ipak steći rimsko državljanstvo, ta su nastojanja dovela do Savezničkog (Društvenog) rata[2] (bellum sociale, bellum Marsicum ) koji je trajao od 91. pr. Kr. do 88. pr. Kr.. Ishod je bio da su saveznici uvjetno dobili državljanstvo.

Rimskom su Carstvu federati vremenom bivali sve vrjedniji izvor vojnog ljudstva. Stanje je bilo takvo da je federatima udio u rimskim postrojbama do polovice 5. stoljeća toliko narastao da su Rimljanima bili sve. Protiv Huna Rimljanima su federati bili glavni nositelji borbe. Tolika vojna snaga se materijalizirala u političkom utjecaju, pa su vremenom stvorili vlastite države koje su praktično bile neovisne. Ishod svega je bio da je 476. Zapadno Rimsko Carstvo palo. Istočno Rimsko Carstvo se bolje othrvalo s problemima te su kod njih federati postojali još stoljeće.

Vidi

Izvori

  1. Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih Rimska povijest - Pad Rima, Goti i Langobardi
  2. Povijest.net Slavica Ćosić: Literatura za referate, seminarske radove, plakate i prezentacije učenika 5. r. osnovne škole

Vanjske poveznice