Socijalno tržišno gospodarstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. veljače 2012. u 21:44

Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".

Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na

uspostavu poštenog tržišnog natjecanja,
održavanje ravnoteže između visoke stope gospodarskog rasta i niske stope inflacije,
niske razine nezaposlenosti,
dobrih uvjeta rada, socijalne skrbi i javne službe,

Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez monopola, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost poduzetnika, ograničene ekonomske funkcije države.

Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao i za rezultate poslovanja poduzetnika.

Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabi inflacije za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.

Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".

Odnosi se na ekonomski poredak Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.

Važni pojedinci u razvoju koncepta su Walter Eucken, Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, Franz Oppenheimer i Alfred Müller-Armack, koji je izvorno skovao pojam Soziale Marktwirtschaft.

Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek česta Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u ustavu Europske unije ali projekt je napušten 2005. nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj.

Za razliku od slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje u regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, doprinosa poslodavaca i državnih subvencija.

@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez [[monopol]]a, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost [[poduzetnik]]a, ograničene ekonomske funkcije države.
-Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao za rezultate poslovanja poduzetnika.
+Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao i za rezultate poslovanja poduzetnika.
-Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabu [[inflacija|inflacije]] za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.
+Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabi [[inflacija|inflacije]] za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.
 Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".
-Odnosi se na ekonomski poredak [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] i [[Austrija|Republike Austrije]]
+Odnosi se na ekonomski poredak [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] i [[Austrija|Republike Austrije]].
-Važni pojedinci u razvoju [[koncept]]a su [[Walter Eucken]], Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, [[Franz Oppenheimer]], i [[Alfred Müller-Armack]], koji je izvorno skovao pojam ''Soziale Marktwirtschaft''.
+Važni pojedinci u razvoju [[koncept]]a su [[Walter Eucken]], Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, [[Franz Oppenheimer]] i [[Alfred Müller-Armack]], koji je izvorno skovao pojam ''Soziale Marktwirtschaft''.
-Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek čest Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u [[ustav]]u u [[EU|Europske unije]] ali projekt koji je napušten 2005. nakon negativnih ishoda [[referendum]]a u Francuskoj i Nizozemskoj.
+Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek česta Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u [[ustav]]u [[EU|Europske unije]] ali projekt je napušten 2005. nakon negativnih ishoda [[referendum]]a u Francuskoj i Nizozemskoj.
-Za razliku u slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće [[zdravstvo|zdravstveno]] osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, [[doprinosa]] poslodavaca i državnih [[subvencije|subvencija]].
+Za razliku od slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje u regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće [[zdravstvo|zdravstveno]] osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, [[doprinosa]] poslodavaca i državnih [[subvencije|subvencija]].
 [[Kategorija:Gospodarstvo]]