Kristina Leko: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. veljače 2012. u 23:56

Kristina Leko (Zagreb, 1966.) hrvatska umjetnica i aktivistica. Mediji u kojima radi su: video, fotografija, instalacije, tekst. Društvena interakcija je u središtu umjetničke prakse koja se često odvija u javnom prostoru. Realizirala je nekoliko obimnijih umjetničkih projekta u zajednicama, u suradnji sa socijalno ugroženim skupinama različitih zemalja (doseljenici, mala seoska gospodarstva, starije osobe, nezaposleni...).

Obrazovanje

Akademiju likovnih umjetnosti završava 1990. u Zagrebu u klasi prof. M. Šuteja. U razdoblju od 1990. do 1995. studira filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1995. završava Napredni tečaj vizualnih umjetnosti pod vodstvom Josepha Kosutha, Zaklada Antonio Ratti, Como. Slijede studijski boravci u Italiji, Nizozemskoj, Grazu, Berlinu, New Yorku... Od 1996. godine redovito piše članke i eseje o umjetničkoj problematici. Godine 2004. dovršava postdiplomski studij na Institut für Kunst im Kontext, Universität der Kunste u Berlinu.

Nagrade i priznanja

Niz stipendija, među kojima su P.S.1 MoMA International Studio Program, New York (2002./2003.), ACC Galerie, Weimar (2004.), Office of Contemporary Art, Oslo & Atelier Nord, Oslo (2005.).
Nagrada Salona mladih (1992.)
Nagrada Zagrebačkog salona za projekte škola gledanja iSpeaker System (1995.)
Vjesnikova Likovna nagrada Josip Račić (2004.) u suradnji s udrugom BLOK2004 za projekt Sir i vrhnje
Kunstpreis Europas Zukunft, Leipzig (2005.)

Umjetnički rad

Što mi je činiti? –Etike za umjetnike i umjetnice u 12 kratkih pravila

Što mi je činiti? –Etike za umjetnike i umjetnice u 12 kratkih pravila Kristinin je rad iz 2004. godine u kojem precizira svoje viđenje etike za umjetnike/ce kojih se sama u svojim radovima drži. Zalaže se za kulturnu demokraciju, za obavezu neovisnog i kritičkog stava, za autentičnost u dokumentarizmu, aktivizam.

Sir i vrhnje

U društveno-angažiranom projektu Sir i vrhnje, hepeninzima je pokušala pomoći zagrebačkim mljekaricama. Cilj joj je bio pokrenuti kritiku jeftine proizvodnje i odbacivanja vlastite tradicije. Kultura življenja mljekarica bila je narušena zbog naglog smanjenja broja onih koje su nosile svoje sireve i maslac na zagrebačke tržnice. Kristinine akcije, koje su pratili mediji, instalacija i fotografije mljekarica s kravom ispred Meštrovićevog paviljona u Zagrebu, imale su odjeka i na službenu politiku.

Suprematizam na trgu

Zabranjen joj je rad Suprematizam na trgu ideja kojeg je bila prekriti crnim platnom oglase na Trgu Josipa bana Jelačića u Zagrebu na 72 sata.

Sarajevo International

Sarajevo International je serija dvanaest videopriča koje su postavljene na dvanaest javnih lokacija u Sarajevu u svibnju 2001. Priče su nastale u suradnji s dvanaestero stranaca koji su doselili u Sarajevo.

Izložba Snoring in the USA - Veliko hrkanje

U kultnoj kulturnoj ustanovi i izlagačkom mjestu specijaliziranom za progresivnu, društveno kritičku i angažiranu umjetnost, berlinskoj Neue Gesellschaft für Bildende Kunst, Kristina s Davidom Smithsonom postavlja izložbu Snoring in the USA - Veliko hrkanje. Izloženo je bilo i u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Izložba putem višekanalne videoinstalacije na poetski i ironičan način propituje globalnu fascinaciju Amerikom. Videoesej kroz snimke najeksploatiranijih lokacija u povijesti filma propituje klišeje. Putovanje američkim Zapadom anticipira elemente road movies.

Sretan dom pravednosti i ljubavi

Projektom Sretan dom pravednosti i ljubavi Kristina je imala namjeru propitati koliko su sudionici, stanovnici i posjetitelji četiriju socijalnih ustanova u Bonnu, zadovoljni i mogu li se poistovjetiti s arhitekturom u kojoj žive. Ideju potiskuju životne priče stanovnika , njihove, uglavnom teške i dramatične sudbine kao i međuljudski odnosi koji vladaju. Pomalo zaboravljenim članovima društva, ovom izložbom Kristina je pomogla da ispričaju putem raznih medija uz pomoć vlastitih kreativnih snaga svoju svakodnevicu i time dođu u središte zanimanja javnosti.

Iako je počela u mediju fotografije, u umjetničkom propitivanju Kristina vjeruje da se videomedijem može mnogo toga u društvu pomaknuti, ali također koristi se potencijalom skulpturalnih, arhitektonskih i socijalnih intervencija u javni prostor s, u svojem radu, uvijek prepoznatljivim etičkim pravilima za umjetnike/ce.