Sažimanje podataka bez gubitaka: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uršul (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
možda nešto precizniji/jasniji opis.
Redak 1: Redak 1:
'''Sažimanje podataka<ref>[http://www.geof.unizg.hr/dokumenti/strucno_usavrsavanje/Hrv_jezik111202.pdf Geodetski fakultet u Zagrebu] Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011. </ref> bez gubitaka''' ({{en|lossless compression}}) način je sažimanja kod kojeg ne dolazi do gubitka podataka i kvalitete informacija. Postupak je u potpunosti reverzibilan, što znači da datoteka komprimirana ovim načinom sažimanja, kada se dekomprimira, potpuno odgovara izvoru (originalnoj datoteci). Najpoznatiji formati koji upražnjavaju ovaj način sažimanja su: [[PNG]] (za slike) i ''[[FLAC]]'' (za audio), a pored pohrane [[multimedija|multimedije]] ovaj se način češće koristi za sažimanje raznovrsnih podataka u jednu datoteku (arhivu). Primjeri su formati: [[ZIP]], [[BZ2]], [[RAR]], [[CAB]] i dr.
'''Sažimanje podataka bez gubitaka''' naziv je za proces uklanjanja [[zalihost]]i bez gubitaka informacija. Za razliku od [[Sažimanje podataka s gubicima|sažimanja podataka s gubicima]]<ref>[http://www.geof.unizg.hr/dokumenti/strucno_usavrsavanje/Hrv_jezik111202.pdf Geodetski fakultet u Zagrebu] Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011. </ref>, postupci sažimanja bez gubitaka izvornu poruku zbijaju u takav učinkovitiji prikaz koji je jednakovrijedan izvornom. To znači i da su postupci koji spadaju u ovu kategoriju reverzibilni, odnosno svakome pripada određen obratan postupak, koji iz sažete poruke može ponovno stvoriti izvornu.
Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su Huffmanovo kodiranje i Lempel-Ziv obitelj algoritama.
Kombinacija navedenih algoritama pojavljuje se kao jedna od metoda sažimanja u [[ZIP]] formatu za arhiviranje datoteka, te [[PNG]] formatu za zapis slika. Osim kod ZIP-a, sažimanje bez gubitaka primjenjuje se i u drugim formatima za arhiviranje, profesionalnom formatu zapisa glazbe [[FLAC]], u [[HTTP]]-u i općenito u situacijama gdje postoji redundancija, a gubitak informacija je nepoželjan.


== Povezani članci ==
== Povezani članci ==

Inačica od 22. veljače 2012. u 14:17

Sažimanje podataka bez gubitaka naziv je za proces uklanjanja zalihosti bez gubitaka informacija. Za razliku od sažimanja podataka s gubicima[1], postupci sažimanja bez gubitaka izvornu poruku zbijaju u takav učinkovitiji prikaz koji je jednakovrijedan izvornom. To znači i da su postupci koji spadaju u ovu kategoriju reverzibilni, odnosno svakome pripada određen obratan postupak, koji iz sažete poruke može ponovno stvoriti izvornu. Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su Huffmanovo kodiranje i Lempel-Ziv obitelj algoritama. Kombinacija navedenih algoritama pojavljuje se kao jedna od metoda sažimanja u ZIP formatu za arhiviranje datoteka, te PNG formatu za zapis slika. Osim kod ZIP-a, sažimanje bez gubitaka primjenjuje se i u drugim formatima za arhiviranje, profesionalnom formatu zapisa glazbe FLAC, u HTTP-u i općenito u situacijama gdje postoji redundancija, a gubitak informacija je nepoželjan.

Povezani članci

Bilješke i referencije

  1. Geodetski fakultet u Zagrebu Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011.