Pjesma Eurovizije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 53: Redak 53:


Ako aktivan član želi sudjelovati, on mora ispuniti uvjete iz pravilnika natjecanja, koji se sačinjava za svaku godinu; trenutno (2008), ovo uključuje da je emiter morao prenositi u svojoj zemlji prošlogodišnje izdanje Pjesme Eurovizije, i platiti EUR naknadu za učešće do zadatog roka.
Ako aktivan član želi sudjelovati, on mora ispuniti uvjete iz pravilnika natjecanja, koji se sačinjava za svaku godinu; trenutno (2008), ovo uključuje da je emiter morao prenositi u svojoj zemlji prošlogodišnje izdanje Pjesme Eurovizije, i platiti EUR naknadu za učešće do zadatog roka.

== Izbor pjesama predstavnica ==
Svaka zemlja šalje po jednu pjesmu koja će je predstavljati date godine; jedini izuzetak bilo je prvo izdanje, [[1956]]. godine, kada su svaku zemlju predstavljale po dvije pjesme. Pravila Pjesme Eurovizije nalažu da pjesma sudionica ne može biti pjesma komercijalno izdavana ili javno izvođena prije određenog datuma u odnosu na datu godinu, čime se osigurava da se na festivalu pojave nove pjesme, ne postojeće uspješne pjesme koje je publika slušala već nekoliko godina. Pjesme ne smiju biti ni obrade niti koristiti motive drugih pjesama.


==Pobjednici==
==Pobjednici==

Inačica od 25. veljače 2012. u 00:44

Pjesma Eurovizije
Moderni logo je prvi put predstavljen 2004. u Istanbulu da bi se stvorio dosljedan vizualni identitet. Zastava zemlje domaćina se pojavljuje se u srcu.
Osnovni podatci
Mjesto Europa
Vrsta muzički
Osnivač(i) ERU
Osnutak 1956.
Održavanje 1 godišnje u svibnju
Stranica Službena stranica Pjesme Eurovizije

Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest, Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), prvi put održana 1956., je godišnji festival zabavne glazbe natjecateljskog karaktera s velikim brojem država obuhvaćenim televizijskim prijenosom, u kojem sudjeluju izvođači iz zemalja čiji su nacionalne televizijske kuće aktivni članovi Europske radiodifuzne unije.

Svaka nacionalna televizija-sudionik natjecanja bira (nacionalnim izborom otvorenog ili zatvorenog tipa, internim odabirom ili drukčije) pjesmu koja se kao predstavnik svoje zemlje izvodi uživo u izravnom televizijskom prijenosu i potom dodjeljuje bodove po njima najboljim pjesmama, čijim se zbrajanjem određuje pobjednik natjecanja.

Ime festivala vezano je za televizijsku distributivnu mrežu Eurovizija (naziv pod kojim se danas najčešće podrazumijeva sama Pjesma Eurovizije) Europske radiodifuzne unije koja pokriva potencijalnih milijardu gledatelja. Danas se putem radija i televizije, osim u Europi, ovaj program prenosi i širom svijeta, te direktnim videotokom putem Interneta. Europska radiodifuzna unija je organizacija potpuno odvojena od Europske unije.

Od 2003. svake se godine po uzoru na Pjesmu Eurovizije također i održava Dječja pjesma Eurovizije, a njezin prvi pobjednik bio je Dino Jelusić.

Počeci

Europska unija za radiodifuziju osmislila je Pjesmu Eurovizije na prijedlog Marcela Bezençona sa sastanka u Monaku 1955. godine, po uzoru na uspješni pilot-projekt, sada čuveni Muzički festival u Sanremu. Bio je to još jedan mali pokušaj u nizu takvih, u istom razdoblju kad je osnovana i sama Europska zajednica za ugljen i čelik, da se poslijeratna (zapadna) Europa napokon okrene razumijevanju i suradnji. U ovim ranim danima televizije, spajanje brojnih zemalja u široku međunarodnu mrežu je viđeno i kao vrlo ambiciozan tehnološki pokus: satelitska televizija nije postojala, a mreža Eurovizije se sastojala od zemaljske mikrovalne mreže.

Na prvom natjecanju, održanom u švicarskom Luganu 24. svibnja 1956, sudjelovale su Francuska, SR Njemačka, Italija, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i domaćin Švicarska. Svaka zemlja je poslala dvije pjesme, tako da je ukupno bilo 14 pjesama. Ovo je bio jedini izbor na kom su zemlje imale više od jedne pjesme; od 1957. državama sudionicama je dozvoljeno da šalju samo jednu pjesmu. Naredne godine, priključile su se i Velika Britanija, Danska i Austrija, koje su s prvog festivala diskvalificirane zbog zakašnjelih prijava. Broj zemalja sudionica od tada raste; na Pjesmi Eurovizije 2008. u Beogradu je sudjelovao rekordan broj od 43 zemlje, a 2011. je taj rekord izjednačen. Festival je u početku bio poznat kao Eurovision Grand Prix (fr. „Velika nagrada Eurovizije”), prema imenu Le Grand-Prix Eurovision de la Chanson Européenne koje je korišćeno u frankofonim zemljama, dok nije zamijenjeno sadašnjim Concours („natjecanje”). Mreža Eurovizije se koristi i za međunarodne prenose brojnih informativnih i sportskih programa, kao i drugih specijaliziranih programa koje organizira EUR. Pjesma Eurovizije je daleko najpoznatija među njima, zbog čega je odavno postala sinonim sa imenom „Eurovizija”.

Pregled formata

Domaćini Pjesme Eurovizije 2007.

Format Pjesme Eurovizije se razvijao tijekom vremena, ali su osnovne postavke uvijek bile slične. Zemlje sudionice, odnosno emiteri članovi EUR, biraju pjesme predstavnice na natjecanju, koje se u auditoriju u gradu domaćinu izvode uživo u televizijskom programu koji se putem eurovizijske mreže neposredno prenosi istovremeno u svim zemljama. Mjesto održavanja takmičenja bili su, ranije, televizijski studiji, kazališne ili koncertne dvorane ili, u novije vrijeme, velike arene, ali uvijek uz prisustvo festivalske publike. Pjesme Eurovizije održavaju se po pravilu na lascivno opremljenim i osvijetljenim grandioznim pozornicama, koje se danas postavljaju tjednima pred natjecanje, i čiji se izgled ponekad opisuje izrazom all balls out („sve na sunce”). Nakon kraće uvodne sekvence, program otvara jedan ili više poznatih voditelja iz zemlje domaćina, obično dama i gospodin, koji gledateljima žele dobrodošlicu na zvaničnim jezicima festivala, engleskom i francuskom. Tradicionalno je cijeli program vođen naizmjence na oba jezika, mada se danas mahom koristi samo engleski.

Zatim se prelazi na izvođenje uživo pjesama sudionica. Izvođenju svake pjesme prethodi kratka „razglednica”: dok bi se u ranijim izdanjima svakom razglednicom bi se predstavila zemlja čija će pjesma biti izvedena, u novijoj praksi se u „razglednici” predstavlja zemlja domaćin, kao vrsta reklame za turističko odredište. Poslije svih pjesama, slijedi podsjećanje publike kratkim isječcima na sva izvođenja, nakon čega se ostavlja interval za glasovanje u kojem svaka zemlja odlučuje kojim će pjesmama iz drugih zemalja dodijeliti svoje bodove. Način dodjeljivanja glasova se mijenjao vremenom između glasovanja stručnih žirija i glasovanja gledatelja; počevši od 2009, bodovi svake zemlje se dodjeljuju kombiniranjem, u odnosu 50:50, glasova nacionalnih stručnih žirija, i glasova koje daje publika teleglasanjem, odnosno okretanjem posebnih brojeva telefona za svoju omiljenu pjesmu ili slanjem SMS poruka. U pauzi od izvođenja svih pjesama i rekapitulacije isječaka do objavljivanja rezultata glasovanja izvodi se poseban nastup, koji priprema zemlja domaćin po svom izboru. Nerijetko će ova čast biti ponuđena pobjedniku prošlogodišnjeg natjecanja (koji je, dakle, donio pobjedu zemlji domaćinu), ali su u pauzi predstavljane sve zamislive vrste zabavnog programa, uključujući nastupe grupa poput The Womblesa (1974), zdepastih kudravih životinjica - likova iz istoimene BBC-jeve dječje serije, ili irske svjetski poznate trupe step plesača Riverdance (1994), kojima je to bilo prvo međunarodno predstavljanje.

Nakon stanke, zemlje redom u izravnim uključenjima saopštavaju svoje glasove, čijim zbrajanjem se dobiva pobjednik natjecanja, čijim repriznim izvođenjem završava prijenos. Pobjednik dobiva, prije svega, sam prestiž pobjede, kojeg obično prati i trofej, dok se pobjednička zemlja poziva da bude domaćin natjecanja naredne godine.

Prepoznatljiva uvodna melodija, kojom svake godine počinju prenosi Pjesme Eurovizije i Bečkog novogodišnjeg koncerta, je ritornel tema Kazališta remek-djela, iz preludijum a orkestraciji Te deuma Marc-Antoinea Charpentiera.

Finalno veče Pjesme Eurovizije se tradicionalno održava u proljetno subotnje veče, sa početkom u 21 čas po srednjoeuropskom ljetnom vremenu. Obično se bira subota u svibnju, mada je bilo i godina da je natjecanje održavano u četvrtak (1956) ili već u ožujku. Velikoj večeri prethodi evrovizijska sedmica proba, konferencija za tisak i druženja. Od 2004, zbog sve većeg broja zemalja koje su željele sudjelovati, uvedeno je i kvalifikacijsko veče, poznato kao polufinale, koje je održavano u četvrtak pred finale (2004, u srijedu pred finale). Sa prelaskom na format dvije polufinalne večeri 2008, one se održavaju u utorak i četvrtak pred finalno veče.

Sudjelovanje zemalja

U natjecanju mogu sudjelovati zemlje čiji su emiteri aktivni članovi (dakle ne i pridruženi članovi) Europske unije za radiodifuziju. Zemlje aktivnih članova moraju pripadati Europskom radiodifuznom prostoru, ili biti članovi Vijeća Europe; Europski radiodifuzni prostor definira Međunarodna unija za telekomunikacije kao:

„Europski radiodifuzni prostor” ograničava na zapadu zapadna granica Regiona 1, na istoku meridijan 40° istočno od Greenwicha, i na jugu paralela na 30°, tako da uključuje zapadni dio SSSR, sjeverni dio Saudijske Arabije, i onaj dio zemalja koje izlaze na Sredozemno more koji leži unutar ovih granica. Dodatno, Irak, Jordan i onaj dio Turske koji leži izvan gornjih granica uključeni su u Europski radiodifuzni prostor.

— Međunarodna unija za telekomunikacije

Sudjelovanje zemalja od 1956:

██ Učešće bar jednom

██ Bez sudjelovanja, iako s pravom sudjelovati

██ Učešće planirano, ali bez nastupa

Aktivni članovi EUR su emiteri čiji su programi dostupni (praktično) svoj ​​populaciji zemlje u kojoj im je sjedište, te ispunjavaju dodatne uvjete, poput značajne samostalne produkcije i (ispunjavane) obveze proizvodnje programa za sve dijelove društva, koji ocrtavaju prirodu nacionalnog emitera (u kontrastu sa čisto komercijalnim emiterom).

Na taj način, prostor zemalja koje se mogu prijaviti za sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije uključuje i vaneuropske države poput Izrael, Maroko, Tunis, Alžir, Egipat, Libanon, Libija i Jordan. No, od ovih zemalja do sada su sudjelovali jedino Izrael (najveći broj godina od 1973) i Maroko (jednom, 1980), dok je Libanon trebalo da nastupi prvi put 2005, ali se povukao (značajno poslije roka) nakon odbijanja da prenosi nastup izraelskog predstavnika.

Ako aktivan član želi sudjelovati, on mora ispuniti uvjete iz pravilnika natjecanja, koji se sačinjava za svaku godinu; trenutno (2008), ovo uključuje da je emiter morao prenositi u svojoj zemlji prošlogodišnje izdanje Pjesme Eurovizije, i platiti EUR naknadu za učešće do zadatog roka.

Izbor pjesama predstavnica

Svaka zemlja šalje po jednu pjesmu koja će je predstavljati date godine; jedini izuzetak bilo je prvo izdanje, 1956. godine, kada su svaku zemlju predstavljale po dvije pjesme. Pravila Pjesme Eurovizije nalažu da pjesma sudionica ne može biti pjesma komercijalno izdavana ili javno izvođena prije određenog datuma u odnosu na datu godinu, čime se osigurava da se na festivalu pojave nove pjesme, ne postojeće uspješne pjesme koje je publika slušala već nekoliko godina. Pjesme ne smiju biti ni obrade niti koristiti motive drugih pjesama.

Pobjednici

Godina Zemlja Pjesma Izvođač Bodovi Razlika Drugoplasirani Datum Grad domaćin
1956. Švicarska "Refrain" Lys Assia N/A[N 1] N/A N/A 24. svibnja 1956. Lugano
1957. Nizozemska "Net als toen" Corry Brokken 31 14 Francuska 3. ožujka 1957. Frankfurt na Majni
1958. Francuska "Dors, mon amour" André Claveau 27 3 Švicarska 12. ožujka 1958. Hilversum
1959. Nizozemska "Een beetje" Teddy Scholten 21 5 Ujedinjeno Kraljevstvo 11. ožujka 1959. Cannes
1960. Francuska "Tom Pillibi" Jacqueline Boyer 32 7 Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1960. London
1961. Luksemburg "Nous les amoureux" Jean-Claude Pascal 31 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 18. ožujka 1961. Cannes
1962. Francuska "Un premier amour" Isabelle Aubret 26 13 Monako 18. ožujka 1962. Luxembourg
1963. Danska "Dansevise" Grethe i Jørgen Ingmann 42 2 Švicarska 23. ožujka 1963. London
1964. Italija "Non ho l'età" Gigliola Cinquetti 49 32 Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1964. Kopenhagen
1965. Luksemburg "Poupée de cire, poupée de son" France Gall 32 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 20. ožujka 1965. Napulj
1966. Austrija "Merci Chérie" Udo Jürgens 31 15 Švedska 5. ožujka 1966. Luxembourg
1967. Ujedinjeno Kraljevstvo "Puppet on a String" Sandie Shaw 47 25 Irska 8. travnja 1967. Beč
1968. Nepoznata kratica »Š« Španjolska "La, la, la" Massiel 29 1 Ujedinjeno Kraljevstvo 6. travnja 1968. London
1969.[N 2] Nepoznata kratica »Š« Španjolska "Vivo cantando" Salomé 18 N/A N/A 29. ožujka 1969. Madrid
Ujedinjeno Kraljevstvo "Boom Bang-a-Bang" Lulu
Nizozemska "De troubadour" Lennie Kuhr
Francuska "Un jour, un enfant" Frida Boccara
1970. Irska "All Kinds of Everything" Dana 32 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1970. Amsterdam
1971. Monako "Un banc, un arbre, une rue" Séverine 128 12 Nepoznata kratica »Š« Španjolska 3. travnja 1971. Dublin
1972. Luksemburg "Après toi" Vicky Leandros 128 14 Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1972. Edinburgh
1973. Luksemburg "Tu te reconnaîtras" Anne-Marie David 129 4 Nepoznata kratica »Š« Španjolska 7. travnja 1973. Luxembourg
1974. Švedska "Waterloo" ABBA 24 6 Italija 6. travnja 1974. Brighton
1975. Nizozemska "Ding-A-Dong" Teach-In 152 14 Ujedinjeno Kraljevstvo 22. ožujka 1975. Stockholm
1976. Ujedinjeno Kraljevstvo "Save Your Kisses for Me" Brotherhood of Man 164 17 Francuska 3. travnja 1976. Den Haag
1977. Francuska "L'oiseau et l'enfant" Marie Myriam 136 15 Ujedinjeno Kraljevstvo 7. svibnja 1977. London
1978. Izrael "A-Ba-Ni-Bi" Izhar Cohen & Alphabeta 157 32 Belgija 22. travnja 1978. Pariz
1979. Izrael "Hallelujah" Gali Atari & Milk and Honey 125 9 Španjolska 31. ožujka 1979. Jeruzalem
1980. Irska "What's Another Year?" Johnny Logan 143 15 Njemačka 19. travnja 1980. Den Haag
1981. Ujedinjeno Kraljevstvo "Making Your Mind Up" Bucks Fizz 136 4 Njemačka 4. travnja 1981. Dublin
1982. Njemačka "Ein bißchen Frieden" Nicole 161 61 Izrael 24. travnja 1982. Harrogate
1983. Luksemburg "Si la vie est cadeau" Corinne Hermès 142 6 Izrael 23. travnja 1983. München
1984. Švedska "Diggi-Loo Diggi-Ley" Herreys 145 8 Irska 5. svibnja 1984. Luxembourg
1985. Norveška "La det swinge" Bobbysocks 123 18 Njemačka 4. svibnja 1985. Göteborg
1986. Belgija "J'aime la vie" Sandra Kim 176 36 Švicarska 3. svibnja 1986. Bergen
1987. Irska "Hold Me Now" Johnny Logan 172 31 Njemačka 9. svibnja 1987. Bruxelles
1988. Švicarska "Ne partez pas sans moi" Céline Dion 137 1 Ujedinjeno Kraljevstvo 30. travnja 1988. Dublin
1989. Nepoznata kratica »S« SFRJ "Rock Me" Riva 137 7 Ujedinjeno Kraljevstvo 6. svibnja 1989. Lausanne
1990. Italija "Insieme: 1992" Toto Cutugno 149 17 Irska, Francuska[N 3] 5. svibnja 1990. Zagreb
1991. Švedska "Fångad av en stormvind" Carola 146 0[N 4] Francuska 4. svibnja 1991. Rim
1992. Irska "Why Me?" Linda Martin 155 16 Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1992. Malmö
1993. Irska "In Your Eyes" Niamh Kavanagh 187 23 Ujedinjeno Kraljevstvo 15. svibnja 1993. Millstreet
1994. Irska "Rock 'n' Roll Kids" Paul Harrington & Charlie McGettigan 226 60 Poljska 30. travnja 1994. Dublin
1995. Norveška "Nocturne" Secret Garden 148 29 Španjolska 13. svibnja 1995. Dublin
1996. Irska "The Voice" Eimear Quinn 162 48 Norveška 18. svibnja 1996. Oslo
1997. Ujedinjeno Kraljevstvo "Love Shine a Light" Katrina and the Waves 227 70 Irska 3. svibnja 1997. Dublin
1998. Izrael "Diva" Dana International 172 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1998. Birmingham
1999. Švedska "Take Me to Your Heaven" Charlotte Nilsson 163 17 Island 29. svibnja 1999. Jeruzalem
2000. Danska "Fly on the Wings of Love" Olsen Brothers 195 40 Rusija 13. svibnja 2000. Stockholm
2001. Estonija "Everybody" Tanel Padar, Dave Benton & 2XL 198 21 Danska 12. svibnja 2001. Kopenhagen
2002. Latvija "I Wanna" Marie N 176 12 Malta 25. svibnja 2002. Tallinn
2003. Turska "Everyway That I Can" Sertab Erener 167 2 Belgija 24. svibnja 2003. Riga
2004. Ukrajina "Wild Dances" Ruslana 280 17 Nepoznata kratica »S« Srbija i Crna Gora 15. svibnja 2004.[N 5] Istanbul
2005. Grčka "My Number One" Helena Paparizou 230 38 Malta 21. svibnja 2005. Kijev
2006. Finska "Hard Rock Hallelujah" Lordi 292 44 Rusija 20. svibnja 2006. Atena
2007. Srbija "Molitva" Marija Šerifović 268 33 Ukrajina 12. svibnja 2007. Helsinki
2008. Rusija "Believe" Dima Bilan 272 42 Ukrajina 24. svibnja 2008.[N 6] Beograd
2009. Norveška "Fairytale" Alexander Rybak 387 169 Island 16. svibnja 2009. Moskva
2010. Njemačka "Satellite" Lena Meyer-Landrut 246 76 Turska 29. svibnja 2010. Oslo
2011. Azerbajdžan "Running Scared" Eldar & Nigar 221 32 Italija 14. svibnja 2011. Düsseldorf
  1. Puni rezultati natjecanja nikada nisu objavljeni; poznat je samo pobjednik. No poslije se uspjelo doznati da je navodno 2. bila Njemačka (zato je i održano u Njemačkoj sljedeće godine), a 3. Belgija.
  2. Četiri su zemlje imaje jednak broj bodova 1969. i tako zauzele prvo mjesto. Kako nije bilo pravila u slučaju izjednačenog broja bodova, sve su 4 zemlje proglašene pobjednicima.
  3. Irska i Francuska su 1990. bili drugoplasirani s jednakim brojem bodova.
  4. Švedska je 1991. pobijedila nakon tie-breaka jer je imala jednak broj bodova kao i Francuska.
  5. Od 2004., uvedeno je jedno polufinale. Od 2008. bit će ih dva.
  6. Od 2008., Eurosong je, zbog velikog broja natjecatelja, uveo dva polufinala.

Povezani članci

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pjesma Eurovizije
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pjesma Eurovizije

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA