Oskar I. Švedski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m r2.6.3) (robot Dodaje: uk:Оскар I
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: is:Óskar 1. Svíakonungur
Redak 96: Redak 96:
[[he:אוסקר הראשון, מלך שבדיה]]
[[he:אוסקר הראשון, מלך שבדיה]]
[[hu:I. Oszkár svéd király]]
[[hu:I. Oszkár svéd király]]
[[is:Óskar 1. Svíakonungur]]
[[it:Oscar I di Svezia]]
[[it:Oscar I di Svezia]]
[[ja:オスカル1世 (スウェーデン王)]]
[[ja:オスカル1世 (スウェーデン王)]]

Inačica od 26. veljače 2012. u 23:15

Oskar I.
Kralj Švedske i Norveške
Vladavina 8. ožujka 1844. - 8. srpnja 1859.
Prethodnik Karlo XIV. Ivan
Nasljednik Karlo XV.
Supruga Jozefina od Leuchtenberga
Djeca Karlo XV
Gustav, vojvoda od Upplanda
Oskar II.
Eugenija od Švedske
August, vojvoda od Dalarne
Puno ime Joseph François Oscar Bernadotte
Dinastija Bernadotte
Otac Karlo XIV. Ivan
Majka Désirée Clary
Rođenje 4. srpnja 1799., Pariz
Smrt 8. srpnja 1859., Stockholm


Oskar I. (švedski: Oscar; (punim imenom Joseph François Oscar Bernadotte 4. srpnja 1799.-8. srpnja 1859.) je bio drugi švedski i norveški kralj iz dinastije Bernadotte.

Mladost

Rođen je u Parizu i kršten kao Joseph François Oscar Bernadotte. Roditelji su mu bili Jean-Baptiste Bernadotte i njegova supruga, Désirée Clary. U kolovozu 1810. švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, Karlo XIII., nije imao nasljednika.

Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, koju je koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio švedski jezik. Godine 1818. Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.

Brak

Dana 22. svibnja 1823. oženio je princezu Jozefinu od Leuchtenberga, unuku francuske carice (Napoleonove supruge) Joséphine. S njom je imao četiri sina i jednu kćerku: budućeg kralja Karla XV., princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja Oskara II., princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje vanbračne djece s dvije ljubavnice.

Vladavina

Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću 8. ožujka 1844. godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobrovao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ukoliko nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.

Godine 1848. podržavao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je u neutralan u Krimskom ratu zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale.