Mila Gojsalić: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Dodane nove Wikipoveznice, izmjena redoslijeda rečenica u skladu s kronologijom kronologijom |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih. |
Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih. |
||
Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je |
O njoj je pisao [[August Šenoa]]. Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je [[1951]]. godine skladao [[Opera|operu]] ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]''. |
||
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. |
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. |
||
Inačica od 27. veljače 2012. u 23:19
Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba).Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 1530.) - hrvatska mučenica
Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.