Helga Vlahović: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Helga Vlahović''' ([[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[1945.]] - [[Zagreb]], [[27. veljače]] [[2012]]. ) bila je [[hrvatska]] [[novinar]]ka, televizijska i radijska spikerica, voditeljica, [[producent|producentica]] i javna ličnost čiji se radni vijek proteže kroz više od pet desetljeća. Radi se o jednoj od najpoznatijih hrvatskih televizijskih voditeljica, koja je veliku slavu te čak i međunarodnu popularnost stekla već 1970-ih. <ref name="interview">{{cite web|url=http://www.nacional.hr/articles/view/25003/|title=Helga Vlahović - Voditeljska ikona najslavnijeg razdoblja televizije|publisher=''[[Nacional]]''|date=8. svibnja 2006.|accessdate=19. rujna 2008.|last=Sinovčić|first=Dean}}</ref> |
'''Helga Vlahović''' ([[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[1945.]] - [[Zagreb]], [[27. veljače]] [[2012]]. ) bila je [[hrvatska]] [[novinar]]ka, televizijska i radijska spikerica, voditeljica, [[producent|producentica]], urednica HRT-a i javna ličnost čiji se radni vijek proteže kroz više od pet desetljeća. Radi se o jednoj od najpoznatijih hrvatskih televizijskih voditeljica, koja je veliku slavu te čak i međunarodnu popularnost stekla već 1970-ih. <ref name="interview">{{cite web|url=http://www.nacional.hr/articles/view/25003/|title=Helga Vlahović - Voditeljska ikona najslavnijeg razdoblja televizije|publisher=''[[Nacional]]''|date=8. svibnja 2006.|accessdate=19. rujna 2008.|last=Sinovčić|first=Dean}}</ref> |
||
Kćer je mađarskoga glazbenika, violinista Kalmana Vlahovicza (rođenjem iz Budimpešte, koji je došao u Zagreb u mladoj dobi) i Austrijanke Vere iz Beča, glumice, studentice opernog pjevanja na bečkoj [[Akademie für Musik und darstellende Kunst]]. Ime je dobila po majčinoj prijateljici (nestaloj u ratu, a koju je mati pronašla 20 godina poslije<ref name="Jutarnjilist">[http://www.jutarnji.hr/helga--nepotamnjeli-sjaj-voditeljske-legende/281414/ Jutarnji list] Željko Slunjski: Helga - Nepotamnjeli sjaj voditeljske legende, 28. prosinca 2008. </ref>) iz poznate bečke glumačke obitelji Körber.<ref name="Glas Slavonije">[http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=4666 Glas Slavonije] Željko Slunjski: Uživam u životu bez radnih obveza, [[Glas Slavonije]], 13. ožujka 2009. </ref> Među pet je prvih hrvatskih popularnih ženskih televizijskih lica: Helga Vlahović, [[Željka Fattorini]], [[Jasmina Nikić]], [[Vesna Spinčić Prelog]], [[Ksenija Urličić]].<ref name="Jutarnjilist"/> |
Kćer je mađarskoga glazbenika, violinista Kalmana Vlahovicza (rođenjem iz Budimpešte, koji je došao u Zagreb u mladoj dobi) i Austrijanke Vere iz Beča, glumice, studentice opernog pjevanja na bečkoj [[Akademie für Musik und darstellende Kunst]]. Ime je dobila po majčinoj prijateljici (nestaloj u ratu, a koju je mati pronašla 20 godina poslije<ref name="Jutarnjilist">[http://www.jutarnji.hr/helga--nepotamnjeli-sjaj-voditeljske-legende/281414/ Jutarnji list] Željko Slunjski: Helga - Nepotamnjeli sjaj voditeljske legende, 28. prosinca 2008. </ref>) iz poznate bečke glumačke obitelji Körber.<ref name="Glas Slavonije">[http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=4666 Glas Slavonije] Željko Slunjski: Uživam u životu bez radnih obveza, [[Glas Slavonije]], 13. ožujka 2009. </ref> Među pet je prvih hrvatskih popularnih ženskih televizijskih lica: Helga Vlahović, [[Željka Fattorini]], [[Jasmina Nikić]], [[Vesna Spinčić Prelog]], [[Ksenija Urličić]].<ref name="Jutarnjilist"/> |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
2009. je dobila [[Zlatno odličje za zasluge Republike Austrije]] za zasluge u razvijanju kulturnih veza između Hrvatske i Austrije.<ref name="Glas Slavonije"/> |
2009. je dobila [[Zlatno odličje za zasluge Republike Austrije]] za zasluge u razvijanju kulturnih veza između Hrvatske i Austrije.<ref name="Glas Slavonije"/> |
||
Govorila je nekoliko stranih jezika.<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=154848&tx_ttnews%5BbackPid%5D=23&cHash=2d1881eae2 HRT] Umrla Helga Vlahović-Brnobić, 27. veljače 2012. (vidi drugi HRT-ov televizijski prilog)</ref> |
|||
== Privatni život == |
== Privatni život == |
Inačica od 28. veljače 2012. u 05:32
Helga Vlahović (Zagreb, 28. siječnja 1945. - Zagreb, 27. veljače 2012. ) bila je hrvatska novinarka, televizijska i radijska spikerica, voditeljica, producentica, urednica HRT-a i javna ličnost čiji se radni vijek proteže kroz više od pet desetljeća. Radi se o jednoj od najpoznatijih hrvatskih televizijskih voditeljica, koja je veliku slavu te čak i međunarodnu popularnost stekla već 1970-ih. [1]
Kćer je mađarskoga glazbenika, violinista Kalmana Vlahovicza (rođenjem iz Budimpešte, koji je došao u Zagreb u mladoj dobi) i Austrijanke Vere iz Beča, glumice, studentice opernog pjevanja na bečkoj Akademie für Musik und darstellende Kunst. Ime je dobila po majčinoj prijateljici (nestaloj u ratu, a koju je mati pronašla 20 godina poslije[2]) iz poznate bečke glumačke obitelji Körber.[3] Među pet je prvih hrvatskih popularnih ženskih televizijskih lica: Helga Vlahović, Željka Fattorini, Jasmina Nikić, Vesna Spinčić Prelog, Ksenija Urličić.[2]
Za vrijeme svoje karijere njeno su ime navodili i kao Helga Vlahović Pea i Helga Vlahović Brnobić za vrijeme njezinih brakova.
Životopis
Rodila se je 1945. godine. Otac joj je bio imućna osoba; mnoge vrijedne nekretnine i pokretnine koje su imali nestale su uslijed ratnih okolnosti. Unatoč svemu tome, otac joj je omogućio krasno djetinjstvo, a među ostalim i ljetovanja na mjestima gdje su bila i diplomatska djeca s kojima se igrala te tako naučila engleski. Pohađala je gimnaziju u Zagrebu, a učila je svirati violinu u glazbneoj školi. Maturirala je 1963. godine. Htjela je biti liječnicom, no zbog očeve smrti izabrala je nešto lakši studij njemačkog i povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, budući da su ona i mati bili suočene s financijskim poteškoćama zbog očeve smrti. [2]
Karijera
Početak
Helga Vlahović se u 1964. zaposlila na Televiziji Zagreb dok je na Sveučilištu u Zagrebu studirala njemački i engleski jezik, te povijest umjetnosti. Zbog svojeg novog posla odustala je od studija.[1] Prvo je radila kao spikerica na Radio Zagrebu.[2] Od 1966. godine voditeljicom je raznih zabavno-glazbenih emisija, kao što su bili TV Magazin i ine emisije s glazbenim temama.[1] U karijeri je učila od poznatih voditeljskih imena Gordane Bonetti, Velimira Đuretića, Valike Šverer, Vladimira Mahovlića, Stjepana Kardoša, Nade Agbabe, Ljube Jelčića, Marte Tomljenović, Joze Vukelića i inih, a njenom usavršavanju joj je pridonio njen višedesetljetni kolega Oliver Mlakar.[1]
1968. je odabrana za vođenje Međunarodnog festivala glazbe u Sopotu u Poljskog, a u 1971. je vodila glazbeni festival u Scheveningenu (Nizozemska).[1] 1972. godine postala je voditeljica jutarnje emisije "Jugoslavijo, dobar dan",[1] a 1977.–1978. je bila voditeljica glazbene emisije "Svjetla pozornice".[1] Od 1978. do 1980. organizirala je "Jadranske susrete"[1] (hrvatsku inačicu Igara bez granica).
Veliki skok popularnosti je doživjela kad je bila voditeljicom u televizijskim magazinima Antona Martija, u kojima je i plesala i pjevala; smatralo se da je mogla biti hrvatska Barbara Walters.[2]
Od 1984. do 2012.
1984. i 1988. Helga Vlahović organizira programe "Beč pozdravlja Zagreb, Zagreb pozdravlja Beč" i "Dubrovnik-Stuttgart". Radilo se o glazbenim i putopisnim emisijama koje su koordinirali JRT, ORF i ARD, a koje su bile usmjerene ka hrvatskim gastarbajterima koji su željeli zadržati osjećaj domovine, no nisu si mogli priuštiti putovanje u Hrvatsku.[1] Zbog svojeg istančanog osjećaja za glazbu i dobrog poznavanja engleskog jezika, zajedno s Oliverom Mlakarom Vlahović je odabrana za vođenje Eurovizije 1990. u Zagrebu poslije pobjede hrvatskih predstavnika Rive koji su predstavljali Jugoslaviju na natjecanju 1989.[4][5][6]
Padom Jugoslavije 1991. i početkom Domovinskog rata Helga Vlahović radi televizijske emisije vezane uz tijek Domovinskog rata na Hrvatskoj radioteleviziji.[1] Do 1995. ostaje na mjestu glavne televizijske voditeljice ratnog informativnog programa do kraja rata 1995. godine. 1996. godine započela je vlastitu televizijsku emisiju o medicini "Govorimo o zdravlju".[1] Poslije 42 godine rada za HRT umirovljena je 2006.[1]
Osim kao televizijska voditeljica, bila je voditeljicom modnih revija, prezentacija kozmetike, vodila je Đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni, preko trideset godina komentirala je Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara iz dvorane Musikvereina i dr..[3]
2009. je dobila Zlatno odličje za zasluge Republike Austrije za zasluge u razvijanju kulturnih veza između Hrvatske i Austrije.[3]
Govorila je nekoliko stranih jezika.[7]
Privatni život
Obitelj
Helga Vlahović ima dvije kćeri, Renee Pea (rođena 1975.) iz desetogodišnjeg braka s novinarem i direktorom prve mreže Hrvatskog radija Francom Peom, te Karlu Brnobić (rođena 1982.) iz braka s neurokirurgom Miljenkom Brnobićem (umro 1997.).[1] Smatra da ju je upravo Brnobić inspirirao započeti emisiju "Govorimo o zdravlju".[1]
Bolest i smrt
Godine 2009. Helgi je dijagnosticiran rak maternice, bolest od koje je naposljetku preminula 27. veljače 2012. [8]
Vanjske poveznice
- Helga Vlahović u internetskoj bazi filmova IMDb-u (engl.)
Izvori
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Sinovčić, Dean. 8. svibnja 2006. Helga Vlahović - Voditeljska ikona najslavnijeg razdoblja televizije. Nacional. Pristupljeno 19. rujna 2008. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:
|publisher=
(pomoć) - ↑ a b c d e Jutarnji list Željko Slunjski: Helga - Nepotamnjeli sjaj voditeljske legende, 28. prosinca 2008.
- ↑ a b c Glas Slavonije Željko Slunjski: Uživam u životu bez radnih obveza, Glas Slavonije, 13. ožujka 2009.
- ↑ Eurovision Song Contest 1990 (na engleskom). Eurovision.tv. Pristupljeno 19. kolovoza 2008. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:
|publisher=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik na engleskom (link) - ↑ Steyn, Mark. 24. svibnja 2005. Eurovision harmony dies a death (na engleskom). The Daily Telegraph. Pristupljeno 19. rujna 2008. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:
|publisher=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik na engleskom (link) - ↑ Poole, Oliver. 5. lipnja 2001. Estonia 'too poor' to host Eurovision (na engleskom). The Daily Telegraph. Pristupljeno 26. rujna 2008. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:
|publisher=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik na engleskom (link) - ↑ HRT Umrla Helga Vlahović-Brnobić, 27. veljače 2012. (vidi drugi HRT-ov televizijski prilog)
- ↑ Vijest o smrti