Seneka Mlađi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 4. ožujka 2012. u 22:54

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca) (Córdoba, 4. pr. Kr. - Rim, travanj 65. po. Kr.), rimski filozof i pisac. Bio je odgojitelj i savjetnik cara Nerona te jedan od najznačajnijih predstavnika rimske stoičke filozofije.^[1] Njegovo najpoznatije djelo su spisi "Pisma o moralu" (Epistole Morales). Zbog raskida braka s nećakinjom rimskog imperatora Klaudija, Seneka je bio protjeran na otok Korziku. Izvršio je samoubojstvo. Izrekao je: Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške; već su stvari teške zato što se ne usuđujemo.

Poveznice

Bilješke

↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 56.

Literatura

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVIII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-18-9

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA

[1] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 56.

[1]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Lucije Anej Seneka''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lucius Annaeus Seneca'') ([[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[4. pr. Kr.]] - [[Rim]], [[travanj]] [[65.]] po. Kr.), [[Rimljani|rimski]] [[filozofija|filozof]] i pisac. Bio je odgojitelj i savjetnik cara [[Neron]]a te jedan od najznačajnijih predstavnika rimske [[stoicizam|stoičke filozofije]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 56.</ref> Njegovo najpoznatije djelo su spisi "Pisma o moralu" (''Epistole Morales''). Zbog raskida braka s nećakinjom rimskog imperatora [[Klaudije|Klaudija]], Seneka je bio protjeran na otok [[Korzika|Korziku]]. Izvršio je [[samoubojstvo]].
 Izrekao je: ''Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške; već su stvari teške zato što se ne usuđujemo''.
-Porijeklom iz bogate viteške obitelji Seneka Filozof je imao lak i ugodan život u kome su neprilike dolazile samo od Senekinih političkih neprijatelja i državničkih ambicija. Pod okriljem svoga učenoga oca Seneke retora studirao retoriku i filozofiju u Rimu. Cijeli niz moćnih i uvaženih Anaja, članova njegove uže obitelji, nalazio se na visokim državnim položajima u Rimu iu provincijama. Tako je Seneka Filozof, rođen kao i njegov otac u španjolskoj Kordovi (Corduba), imao sve uvjete da dođe do najboljeg obrazovanja koje mu je njegovo vrijeme moglo pružiti i da brzo napreduje po ljestvici visokih i najviših državnih položaja. Od kuće već je ponio ljubav za retoriku i poeziju, kojoj se pridružila i sklonost za filozofiju i znanost, osobito fiziku i etnografiju. Od filozofskih pravaca osobito ga je privlačila moralistička ozbiljnost i gotovo asketska strogost koju su propovijedali mlađi stoičari, au Rimu sprovodili u djelo sekstijevci, spajajući stoička shvaćanja sa platonskim i novopitagorskim. Pored sekstijevca Papirija Fabijana i Senekinom sekstijevcima bliskog učitelja Sotiona (Soti), na Seneka Filozofa utječe naročito stoičari Atal (Attalus) koji je bio prijatelj njegova oca. Efektnu besedničku rječitost staviće u službu svojih moralnih pouka i Seneka Filozof, pa u toj besedničkoj vještini i novoj stilistici leži glavni umjetnički značaj Senekinom filozofskog djela.
-Poznato je da je mladi ?????? s velikim oduševljenjem prihvatio učenja mlađih ???, pa i novopitagorsko učenje o selidbi duša i vegetarijanstvo. Ali bogati gospodin otac, koji nije mario mnogo za filozofiju (philosophia oderat) vratio je sina "životu zajednice" (ad civitatis vitam). A taj život znači za rimsku aristokraciju krenuti putem državnih službi, dokopati se što višeg i što uglednijeg položaja. Seneka filozof će do smrti ostati u svakodnevnom životu umjeren i skroman, čovjek malih osobnih potreba. Ali njegove asketsko-filozofske tendencije presjekao je njegov otac. Seneka retor pošalje svoga odviše asketski i filozofski raspoloženog sina na neko vrijeme u Egipt, rođaku koji je bio prefekt te rimske provincije. Po povratku u Rim sasvim se predao državnoj službi i besedničkom poslu. Već za vrijeme Kaligulina vladavine istakao se kao pisac i besednik, ali je zbog nekih beseda u Senatu, pao u nemilost. Od smrtne kazne kao da ga je spasilo samo to što se činilo da će ga uskoro sahraniti tuberkuloza. I u vrijeme Klaudijev bio je upleten u neke dvorske intrige, pa je na želju Klaudijeve žene Mesalina poslan u izgnanstvo na Korziku godine 41. n. e. Bio je prognan zbog nemorala, odnosno vanbračnih veza s Julijom Livilom, sestrom Kaligulina. Na Korzici ostaje sve dok se prilike na dvoru nisu promijenile. Neronova majka Agripina izdejstvovala je njegov povratak u Rim, pa i mnogo više: Seneka Filozof zajedno sa Afranije Burom, prefektom pretorijanske garde, postaje tutor maloletnome Neronu, njegov odgojitelj i glavni savjetnik u državnim poslovima. Ustvari, u prvo vrijeme dok se Neron nije osamostalio i sasvim raspojasao, Seneka je bio stvarni vladar u Rimu, nešto nalik na prvog ministra.
-To prvo vrijeme Neronove vladavine, kada je Seneka postao i konzul, bilo prilično mirno i podnošljivo, svakako i zahvaljujući osobnom utjecaju Senekinom. Vremenom je Senaki postajao Neronu sve neugodniji, i ne samo kao vaspitač već naročito kao moćni prvi ministar. Tako se Seneka sve više pretvarao u dvorjanina, popustljiva i smjerna. Kada je Neron ubio svoju majku Agripinu godine 59. n. e., knjiški moralista Seneka, kojega je Agripina dovela iz progonstva na najviše državne položaje, sastavio je za Nerona besedu u kojoj se Neron opravdavao i branio. Kada je umro ili kada je možda "uklonjen" i Bur, godine 62. n. E., Izgubio je Seneka svoj glavni oslonac, pretorijansku gardu. Bio je stekao ogromno imanje pa je pokušao da se na lijep način raziđe s Neronom. Povukao se u Kampanju na svoja dobra. Ali mu nije pošlo za rukom da izmakne nepovjerljivom i okrutnom Neronu, koga je već ogromno imanje Senekinom izazivalo. Upleten - stvarno ili ne, to se ne zna - u Pisonovu zavjeru protiv Nerona, dobio je Seneka milostivu dozvolu da izvrši samoubojstvo godine 65. n. e. I tada je, na kraju, ovaj bogataš, političar, i dvorjanin doista postao iu životu, a ne samo u knjigama, hrabar stoičari. Mirno i dostojanstveno se povukao iz života, kao "zasićeni gost "(conviva satur) (stoička terminologija). Bio je moralista Salustije stila, poznavao je kao političar dobro sve ljudske slabosti i sebe je samoga smatrao tek za čovjeka. Kazivao je da piše ono što treba činiti i kako valja živjeti, a ne ono što čini i kako živi. To je bila zgodna formula da se moralne pouke njegovih spisa spoje kako tako sa njegovim životom diplomate i multimilionara. Pa ipak Seneka se kao složena ličnost ne smije svesti na jednostavnu formulu Pridvorice i licemjera, iako je istinita stara optužba: "drugačije govoriš a drugačije živiš" (aliter loqueris, aliter vivis). Njegova ljubav za stoičku filozofiju i znanstvenu problematiku bila je realna, a nikakve naročite koristi ili praktične potrebe nije imao da velik dio svoga slobodnoga vremena pokloni književnoj djelatnosti, filozofiji i nauci.
 == Poveznice ==