Banditaccia: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m karta u infokutiji |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
|ugroženost = ne |
|ugroženost = ne |
||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1158 |
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1158 |
||
|država = {{ZD |
|država = {{ZD+X/I|ITA}} |
||
<br> |
|||
<center>{{Lokacijska karta|Italija|width=200|float=center |
|||
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |
|||
|label=Cerveteri|position=left |
|||
|lat_deg=42|lat_min=00|lat_sec=|lat_dir=N |
|||
|lon_deg=12|lon_min=06|lon_sec=|lon_dir=E |
|||
}}<small>Lokacija Cerveterija u Italiji</small></center> |
|||
}} |
}} |
||
'''Banditaccia'''<ref>Ime ''Banditaccia'' dolazi od naziva za iznajmljenu parcelu (''bando'') koju su u Cerveteriju izajmljivali lokalni veleposjednici.</ref> je velika [[etruščani|etruščanska]] [[nekropola]], primjer pogrebnih običaja od [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] i izravan svjedok vrhunca [[Etruščanska umjetnost|etruščanske kulture]] kao najranije urbane [[civilizacija|civilizacije]] sjevernog [[Sredozemlje|Sredozemlja]] koja je prethodila [[Stari Rim|rimskoj]]. |
'''Banditaccia'''<ref>Ime ''Banditaccia'' dolazi od naziva za iznajmljenu parcelu (''bando'') koju su u Cerveteriju izajmljivali lokalni veleposjednici.</ref> je velika [[etruščani|etruščanska]] [[nekropola]], primjer pogrebnih običaja od [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] i izravan svjedok vrhunca [[Etruščanska umjetnost|etruščanske kulture]] kao najranije urbane [[civilizacija|civilizacije]] sjevernog [[Sredozemlje|Sredozemlja]] koja je prethodila [[Stari Rim|rimskoj]]. |
||
Ova nekropola u gradu [[Cerveteri]]ju je remek-djelo kreativnosti i genijalnosti Etruščana. Neke su grobnice monumentalne, isklesane iz žive stijene i zatvorene impresivnim [[tumul]]ima (grobnim humcima). Mnoge imaju isklesane unutarnje zidove, dok druge imaju zidne slike izvanredne kvalitete. Zbog toga su, zajedno s onima u [[Monterozzi]]ju (groblje [[Tarkvinija|Tarkvinije]]) upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[2004.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1158 Etruščanske nekropole u Cerveteriju i Tarkviniji]</ref>. |
Ova nekropola u gradu [[Cerveteri]]ju je remek-djelo kreativnosti i genijalnosti Etruščana. Neke su grobnice monumentalne, isklesane iz žive stijene i zatvorene impresivnim [[tumul]]ima (grobnim humcima). Mnoge imaju isklesane unutarnje zidove, dok druge imaju zidne slike izvanredne kvalitete. Zbog toga su, zajedno s onima u [[Monterozzi]]ju (groblje [[Tarkvinija|Tarkvinije]]) upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[2004.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1158 Etruščanske nekropole u Cerveteriju i Tarkviniji]</ref>. |
||
[[Datoteka:Tomba dei |
[[Datoteka:Tomba dei Rilievi (Banditaccia).jpg|mini|lijevo|<center>''Tomba dei Rilievi'', Grobnica reljefa, Banditaccia]][[Datoteka:Banditaccia Sarcofago Degli Sposi.jpg|mini|lijevo|<center>''Sarkofag sušružnika'' iz grobnice u Banditacciji, [[Rim]]]] |
||
Nekropola se sastoji od tisuća grobova koji pokrivaju površinu od 400 ha<ref>Od kojih se 10 ha može posjetiti; Najveća nekropola na Sredozemlju.</ref> organiziranih poput gradskog plana, s ulicama, malim trgovima i četvrima. Na lokaciji se nalaze veoma različite grobnice: [[rov]]ovi isklesani iz stijene, [[tumul]]i, i poneke iz stijene isklesane grobnice u obliku nastambe ili kuće sa svim bogatstvom građevinskih detalja. |
Nekropola se sastoji od tisuća grobova koji pokrivaju površinu od 400 ha<ref>Od kojih se 10 ha može posjetiti; Najveća nekropola na Sredozemlju.</ref> organiziranih poput gradskog plana, s ulicama, malim trgovima i četvrima. Na lokaciji se nalaze veoma različite grobnice: [[rov]]ovi isklesani iz stijene, [[tumul]]i, i poneke iz stijene isklesane grobnice u obliku nastambe ili kuće sa svim bogatstvom građevinskih detalja. |
||
Inačica od 5. ožujka 2012. u 19:21
| Etruščanske nekropole Cerveterija i Tarkvinije | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Italija
  Cerveteri |
| Godina uvrštenja | 2004. (28. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO |
Banditaccia[1] je velika etruščanska nekropola, primjer pogrebnih običaja od 9. do 1. st. pr. Kr. i izravan svjedok vrhunca etruščanske kulture kao najranije urbane civilizacije sjevernog Sredozemlja koja je prethodila rimskoj.
Ova nekropola u gradu Cerveteriju je remek-djelo kreativnosti i genijalnosti Etruščana. Neke su grobnice monumentalne, isklesane iz žive stijene i zatvorene impresivnim tumulima (grobnim humcima). Mnoge imaju isklesane unutarnje zidove, dok druge imaju zidne slike izvanredne kvalitete. Zbog toga su, zajedno s onima u Monterozziju (groblje Tarkvinije) upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2004. godine[2].
.jpg)
Nekropola se sastoji od tisuća grobova koji pokrivaju površinu od 400 ha[3] organiziranih poput gradskog plana, s ulicama, malim trgovima i četvrima. Na lokaciji se nalaze veoma različite grobnice: rovovi isklesani iz stijene, tumuli, i poneke iz stijene isklesane grobnice u obliku nastambe ili kuće sa svim bogatstvom građevinskih detalja.
Grobnice datiraju od 9. (Vilanovska kultura) do 3. st. pr. Kr (kasno Etrursko razdoblje). Najstarije grobnice su u obliku jame u obliku vrča u koju se spremao pepeo pokojnika. Iz Etrurskog razdoblja su dvije vrste grobnica: tumuli ispod humaka i tzv. "dice" – kvadratne grobnice u dugim nizovima pored “cesta”. Postoje dvije glavne takve ceste: Via dei Monti Ceriti i Via dei Monti della Tolfa (6. st. pr. Kr.).
Tumuli su kružni zemljeni humci ispod kojih su grobnice isklesane u živoj stijeni, a predstavljaju rekonstrukciju kuće pokojnika s hodnikom (dromos), središnjom dvoranom i par soba. Ove grobnice su jedini dokaz etruščanske stambene arhitekture i urbanističkog planiranja drevnih Etruščanskih gradova. Kao takve, one su i najraniji primjer urbanizma u zapadnoj Europi.
Najslavniji tumul je Tomba dei Rilievi (Grobnica reljefa, 3. st. pr. Kr.), koja je prema natpisima sa zidova pripadala čovjeku po imenu Matunas, a bila je ukrašena izvrsnom serijom fresaka, reljefa i skulptura velike serije ondašnjih alatki. Najnovije su grobnice iz 3. st. pr. Kr. a imaju izvanjsku oznaku (cippiI, kružnu za muškarce i u obliku male kuće za žene. Većina nalaza iz Banditaccija se danas nalazi u Državnom etruščanskom muzeju u Rimu i Arheološkom muzeju u Cerveteriju.
Izvori
- ↑ Ime Banditaccia dolazi od naziva za iznajmljenu parcelu (bando) koju su u Cerveteriju izajmljivali lokalni veleposjednici.
- ↑ Etruščanske nekropole u Cerveteriju i Tarkviniji
- ↑ Od kojih se 10 ha može posjetiti; Najveća nekropola na Sredozemlju.
