Utilitarizam: razlika između inačica
m r2.7.2) (robot Dodaje: eu:Utilitarismo |
Lektura |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Utilitarizam''' (lat. ''utilis'', koristan) je pravac u [[etika|etici]] koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu [[sreća|sreću]] u svijetu, tj. promiče [[opće dobro]]. Pojam je u [[filozofija|filozofiju]] [[1781]]. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, [[Jeremy Bentham]] (1748.-1832.). Britanski filozof [[John Stuart Mill]] (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma. |
|||
'''Utilitarizam''' je [[etika|etička]] teorija koja smatra da je cilj moralnosti povećati ukupnu [[sreća|sreću]] u svijetu, tj. promicati opće dobro (prema [[Jeremy Bentham|Jeremyju Benthamu]], koji je uveo pojam [[1781]]. godine). [[John Stuart Mill]] je teoriju ipak malo drugačije shvatio. Utilitarizam (''utilita'' - korist, svrha, etimološki) predstavlja s druge strane etičku, pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu principa korisnosti, odnosno korist je osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. |
|||
Utilitaristički kriterij: Kod ovog kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tome imaju li ili ne pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi. Najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog profita. |
|||
Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi). |
|||
Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog [[profit]]a. |
|||
== Vidi također == |
== Vidi također == |
||
Inačica od 6. ožujka 2012. u 22:52
Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj. promiče opće dobro. Pojam je u filozofiju 1781. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, Jeremy Bentham (1748.-1832.). Britanski filozof John Stuart Mill (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.
Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).
Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog profita.
Vidi također
| |||||||||||||||||||||||
