Kult ličnosti: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: ar:عبادة شخصية |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
datoteka:Dprk pyongyang cinema studio kim sculpture 05.jpg|[[Kim Il-sung]] |
datoteka:Dprk pyongyang cinema studio kim sculpture 05.jpg|[[Kim Il-sung]] |
||
datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]] |
datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]] |
||
datoteka:Castro sign.jpg|[[Fidel Castro]] |
|||
datoteka:Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]] |
|||
datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]] |
datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]] |
||
datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]] |
datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]] |
||
Inačica od 10. ožujka 2012. u 00:01
Kult ličnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.
Kult ličnosti često nalikuje na religiju zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države.
Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge diktature, ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u fašistickoj Italiji Benito Mussolinija, nacionalsocijalističkoj Njemačkoj Adolf Hitlera, te realsocijalističkim diktaturama poput Rumunjske, Sovjetskoga Saveza ili Jugoslavije.
Izraz je prvi put upotrijebio Nikita Hruščov u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa Komunističke stranke Sovjetskog Saveza (1956.), u kojemu je apologiju Josifa Visarionoviča Staljina i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao kult ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske čistke, masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik autokratske vladavine koja se temelji na posvemašnoj birokratizaciji društvenog i političkog života.
Karakteristike kulta ličnosti
- Pretjerana pokornost osoba prema vođi
- Nekritičnost prema iskazima vođe
- opasnost za život i zdravlje i disidenta, uhićenja, ili "nestanaci" režimskih kritičara
- Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim medijima
- Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Titograd, Titov Veles, Trg Maršala Tita...)
- Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.
Na kraju vladavine dikatature obično de događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti.
