Bokmål: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: simple:Bokmål
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: az:Bukmol
Redak 26: Redak 26:
[[af:Bokmål]]
[[af:Bokmål]]
[[ar:بوكمول]]
[[ar:بوكمول]]
[[az:Bukmol]]
[[bg:Букмол]]
[[bg:Букмол]]
[[br:Bokmål]]
[[br:Bokmål]]

Inačica od 13. ožujka 2012. u 11:12

Bokmål (ISO 639-3: nob; u prijevodu knjiški jezik) zvan katkad i riksmål (državni jezik ), jedan od šest istočnoskandinavskih jezika. Kao i ostale standardne Norveški, Nynorsk, to je u biti pisani jezik, kao i većina Norvežani govore dijalektima koji u različitim stupnjevima razlikovati od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz Danski jezik 19. stoljeća. Od dva oblika Norveški, Bokmål je najstariji i najrasprostranjeniji througout zemlje, procjenjuje udio 85-90% stanovništva u Norveška. Iznimka su zapadne Norveške, bili većina govornika još uvijek koriste Nynorsk. Bokmål je standardni najčešće podučavao stranim studentima Norveški jezik. Više konzervativna pravopisne norme, poznatiji kao Riksmål, nije službeni jezik obliku, ali naširoko koristi od strane novina i autora.

Povijest

Prvi jezik pravopisa službeno usvojen je u 1907 pod imenom Riksmål nakon što je u razvoju od 1879. To je adaptacija pisanog Danski, što je uobičajeno od prošlosti uniju s Danskom, na Dano-Norveški govore Norveški urbane i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada veliki konzervativni list Aftenposten usvojen 1907 pravopisa u 1923, Danski pisanje je praktički izvan uporabe u Norveškoj.

Ime Bokmål službeno usvojen u 1929, zajedno s novim i radikalne reforme jezik, s ciljem da se ujedine dvije jezičnih oblika uSamnorsk, negdje u budućnosti. Ova reforma je, međutim, sastao s snažnom protivljenju početku od strane intelektualne elite, koja vodi starija othography i ime Riksmål. Nakon drugog svjetskog rata u borbi protiv Samnorsk porastao i postao više popularan pokret, više ili manje bez presedana u Norveškoj do tog datuma. Kasnije jezik reforme obrnuti mnogo radikalnih oblika u Bokmål, tako da je danas pravopis je blizu onome što je zastupao pristaše Riksmål. Proces ujedinjenja jezik bio je zaustavljen od 1960-veze, ali ne i službeno napustio do 2002.

Od toga da bude jedini jezik uči u školama krajem 19. stoljeća, Riksmål / Bokmål doživjela nagli pad prema Drugog svjetskog rata, kada je Nynorsk proširena na većini županija Norveške, ukupno više od jedne trećine učenika u osnovnim školama su učio na tom jeziku obliku. Nakon rata, stol je bio uključen, a Bokmål ponovno mnogo zemlje do 1975. Nakon što je manje prema recesiji 1990, Bokmål su od spor, ali stalni porast i sada (2011) jezik od 87% od osnovne škole. Nynorsk je sada samo regionalni jezik za zapadni četiri županije Norveške.

Jedan je od dva člana norveškog makrojezika [nor][1].

Izvori

Vanjske poveznice