Ćubasti gnjurac: razlika između inačica

Ćubasti gnjurac
Status zaštite
	; Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Podicipediformes;
Porodica:	Podicipedidae;
Rod:	Podiceps;
Vrsta:	P. cristatus;
Dvojno ime
	Podiceps cristatus; Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. ožujka 2012. u 16:56

Ćubasti gnjurci (lat. Podiceps cristatus) su vrsta ptica iz porodice gnjuraca (Podicipedidae). On je najveći i najpoznatiji pretstavnik skupine ptica vodarica.

Opis

Ćubasti gnjurci su dugi između 46 i 51 centimetar a raspon krila im je od 59 do 73 centimetra. Teški su od 800 do 1400 grama. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom jezera i svajo toliko nestaju na duže urone (do jedne minute!). Imaju dugi vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne ćube.Dobio je ime po perju koje mu strši na vrhu glave.Prsti na nogama obrubljeni su mu kožnim naborima. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba spola izgledaju jednako. U opasnosti ćubu priljube uz glavu. Kad nisu u svadbenom ruhu, nemaju šarenu ćubu i liče nekim plijenorima.

Glasaju se često i glasno, zvukom koji zvuči kao kek-kek-kek.

Životni okoliš

Ćubasti gnjurci nastanjuju vode u nizinama cijele Europe (osim sjeverne Skandinavije i Islanda). Istočna populacija su selice koje zimuju na obalama zapadne i južne Europe. U srednjoj Europi ćubasti gnjurci su uglavnom stanarice koje u razdoblju kad je jezero duže vrijeme zamrznuto, skitaju obalom.

Ishrana

Ćubasti gnjurci hrane se pretežno ribama koje love roneći. No, osim njih, love i male beskralješnjake, a jedu i sjemenke.

Podizanje mladunaca

U vrijeme parenja ćubasti gnjurci ponašaju se vrlo upadljivo, što se ponekad naziva "ples pingvina": par se prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po vodi.

Gnijezdo grade na vodi od dijelova biljki koje plutaju, a skrivaju ga u biljkama koje rastu uz obalu. U njemu leže 27 do 29 dana na 3-4 jaja. Pilići su potrkušci i odmah mogu samostalno plivati pa čak i roniti. No u prvo vrijeme jedan od roditelja ih uglavnom nosi skrivene u perju na leđima. Imaju bijele pruge na glavi i leđima.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Podiceps cristatus
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Podiceps cristatus

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 ==Opis==
-Ćubasti gnjurci su dugi između 46 i 51 centimetar a raspon krila im je od 59 do 73 centimetra. Teški su od 800 do 1400 grama. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom [[jezero|jezera]] i svajo toliko nestaju na duže urone (do jedne minute!). Imaju dugi vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne ćube. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba spola izgledaju jednako. U opasnosti ćubu priljube uz glavu. Kad nisu u svadbenom ruhu, nemaju šarenu ćubu i liče nekim [[plijenori]]ma.
+Ćubasti gnjurci su dugi između 46 i 51 centimetar a raspon krila im je od 59 do 73 centimetra. Teški su od 800 do 1400 grama. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom [[jezero|jezera]] i svajo toliko nestaju na duže urone (do jedne minute!). Imaju dugi vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne ćube.Dobio je ime po perju koje mu strši na vrhu glave.Prsti na nogama obrubljeni su mu kožnim naborima. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba spola izgledaju jednako. U opasnosti ćubu priljube uz glavu. Kad nisu u svadbenom ruhu, nemaju šarenu ćubu i liče nekim [[plijenori]]ma.
 Glasaju se često i glasno, zvukom koji zvuči kao kek-kek-kek.
 [[Datoteka:Lac-du-der-taucher.jpg|mini|200px|lijevo|Ćubasti gnjurci u vrijeme parenja]]
 ==Životni okoliš==
 Ćubasti gnjurci nastanjuju vode u nizinama cijele Europe (osim sjeverne [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Island]]a). Istočna populacija su [[selica|selice]] koje zimuju na obalama zapadne i južne Europe. U srednjoj Europi ćubasti gnjurci su uglavnom [[stanarica|stanarice]] koje u razdoblju kad je jezero duže vrijeme zamrznuto, skitaju obalom.