Donja Zdenčina: razlika između inačica

Donja Zdenčina
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka županija
Općina/grad	Klinča Sela
Najbliži veći grad	Zagreb
Površina	29,1 km2
Visina	130 mnm
Koordinate	45°40′01″N 15°46′01″E / 45.667°N 15.767°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	934
– gustoća	32 st./km2
Poštanski broj	10452 Donja Zdenčina
Pozivni broj	+385(0)1
Autooznaka	ZG
	Donja Zdenčina Donja Zdenčina na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. ožujka 2012. u 23:31

Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis

Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 29,49 km². Nalazi se 16 km jugozapadno od Zagreba, između Okića i Kupe. Najbliže naseljeno mjesto Ornitološkom rezervatu Crnoj Mlaci od kojeg je udaljeno svega 5 km.

Društvene djelatnosti

DVD Donja Zdenčina

LU ZEC Kupinec-Zdenčina

Udruga šumoposjednika "Zdenčina"

Udruga za očuvanje prirode i kulturno-povjesne baštine ZDENČINA 1562

Nogometni klub "Zdenčina"

Povijest

26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni hrastovi lugovi. Na taj su se način naseljile hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća (Orlovići (Orlovčići) i dr.)^[3] koje su bile prisiljene otići zbog turskih osvajanja Gornjeg Pounja.

20. svibnja 1593., Hrustan beg sa 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do Jastrebarskoga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.
1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac)

1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini

1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve

Poznate osobe

Dražan Jerković, (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.) u Zdenčini je živio najbolji strijelac svjetskog nogometnog prvenstva 1962. godine u Čileu.

Jasenko Houra, rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici, frontmen glazbenog sastava Prljavo kazalište živio je u Zdenčini.

Ivan Kirin (Ico), rodjen 4. lipnja 1911. u Zdenčini, za vrijeme NDH bio je ustaski pukovnik UNS (Ustaska nadzorna sluzba), Zapovjednik Poglavnikovog osiguranja. Strijeljan 24. siječnja 1947. u Zagrebu.

Richard G. „Dick“ Crum ^[4],(08.12.1928.-12.12.2005.), bio je istaknuti međunarodni folklorni plesač i učitelj, boravio je 1954. godine u Zdenčini i notno zabilježio "Drmeš iz Zdenčine", ples koji se izvodi na smotrama folklora u SAD-u.

Petar II. Erdody,(1504.–1567.), hrvatski ban od 1557. do 1567., stolovao na Okićgradu, 26. listopada 1562. darovao dio svog posjeda u Zdenčini za naseljavanje hrvatskih plemićkih obitelji iz Bihaća.

Stanovništvo

Stanovništvo je u jednom dijelu domicilno (oko 400 stanovnika), dok je ostalo stanovništvo rezultat migracije u 20. stoljeću iz okolnih mjesta (Kupinec, Poljanica, Drežnik, Žumberak, Beter, Pavučnjak) u Zdenčinu, zbog povoljne prometne povezanosti sa Zagrebom. Zapaženo je veće doseljavanje stanovništva u Zdenčinu, naročito blizu željezničke postaje, a tek je manji broj iselio, uglavnom zbog ekonomskih razloga.

Specifični govor domicilnog stanovništva, kajkavska ikavica, zadržao se od daleke prošlosti, a pretpostavlja se da su ga donijeli Hrvati iz Bišća, baš kao i u Horvate te jugozapadni dio Zagreba (Horvati, Trešnjevka). U doba Zrinskih i Frankopana je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila službeni javni govor hrvatske plemićke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Donjoj Zdenčini živi 966 stanovnika i to u 284 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 32,76 st./km².
1849. godine u Zdenčini je živjelo 328 stanovnika u 22 obiteljske zajednice.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.^[5]

broj stanovnika	303	319	302	435	443	701	863	722	588	712	763	882	905	937	966
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.

Napomena:U 1910. i 1921. naselja Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina iskazana su zajedno pod imenom Zdenčina. Odgovarajući podaci za to bivše naselje stavljeni su u naselje Donja Zdenčina. U 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Crna Mlaka, grad Jastrebarsko.

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica Orlovići (Orlovčići), Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.
↑ [1]
↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

Nedovršeni članak Donja Zdenčina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica Orlovići (Orlovčići), Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.

[4] [1]

[5] Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 ==Povijest==
-. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni [[hrast]]ovi [[lug]]ovi. Na taj su se način [[seobe Hrvata iz Pounja u 16. st.|naseljile]] hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća ([[Orlović]]i (Orlovčići) i dr.).<ref>Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica '''Orlovići (Orlovčići)''', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.</ref>
+. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni [[hrast]]ovi [[lug]]ovi. Na taj su se način [[seobe Hrvata iz Pounja u 16. st.|naseljile]] hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća ([[Orlović]]i (Orlovčići) i dr.)<ref>Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica '''Orlovići (Orlovčići)''', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.</ref> koje su bile prisiljene otići zbog [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskih osvajanja]] Gornjeg Pounja.
 . svibnja 1593., Hrustan beg sa 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do [[Jastrebarsko]]ga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.<br>1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac)