Južni Slaveni: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: gl:Eslavos meridionais
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: pt:Eslavos meridionais
Redak 48: Redak 48:
[[mk:Јужни Словени]]
[[mk:Јужни Словени]]
[[pl:Słowianie południowi]]
[[pl:Słowianie południowi]]
[[pt:Eslavos meridionais]]
[[ro:Slavi de sud]]
[[ro:Slavi de sud]]
[[ru:Южные славяне]]
[[ru:Южные славяне]]

Inačica od 28. ožujka 2012. u 03:35

Mijačko selo, Makedonija
Šokačko selo, Draž, Hrvatska.
Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.
Srbin, Beograd.

Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice

Izvori

1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8