Južni Slaveni: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: gl:Eslavos meridionais |
m r2.7.1) (robot Dodaje: pt:Eslavos meridionais |
||
Redak 48: | Redak 48: | ||
[[mk:Јужни Словени]] |
[[mk:Јужни Словени]] |
||
[[pl:Słowianie południowi]] |
[[pl:Słowianie południowi]] |
||
[[pt:Eslavos meridionais]] |
|||
[[ro:Slavi de sud]] |
[[ro:Slavi de sud]] |
||
[[ru:Южные славяне]] |
[[ru:Южные славяне]] |
Inačica od 28. ožujka 2012. u 03:35
Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).
Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:
- Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Sandžak u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
- Bugari sa svojim islamiziranim ogrankom Pomacima;
- Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
- Goranci, u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
- Hrvati u Hrvatskoj,velikim dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci,(Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (Gradišćanski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Crnoj Gori (Bokelji).
- Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
- Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji;
- Srbi u Srbiji, velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore,te dijelom u Hrvatskoj i nešto na Kosovu.
Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.
Vanjske poveznice
- Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale
- Slavenska mitologija
- Magazin Bošnjaka Kosova na bosanskom jeziku
Izvori
1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8