Kernavė: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: be-x-old:Кернаў |
m karta u infokutiji |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
|ugroženost = ne |
|ugroženost = ne |
||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1137 |
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1137 |
||
|država = {{ZD |
|država = {{ZD+X/L|LIT}} |
||
<br> |
|||
<center>{{Lokacijska karta|Litva|width=200|float=center |
|||
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |
|||
|label=Kernavė|position=left |
|||
|lat_deg=54|lat_min=53|lat_sec=|lat_dir=N |
|||
|lon_deg=24|lon_min=51|lon_sec=|lon_dir=E |
|||
}}<small>Lokacija Kernavėa u Litvi</small></center> |
|||
}} |
}} |
||
'''Kernavė''' je bio [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] prijestolnica [[Veliko litvansko vojvodstvo|Litvanskog vojvodstva]] koje je danas samo selo s oko 318 stanovnika, ali i [[arheologija|arheološki]] lokalitet i velika turistička atrakcija. Nalazi se u blizini [[gradina]] (zemljana [[utvrda]]) zvanih ''piliakalnis'' na zavoju rijeke [[Neris]] u dolini [[Pajauta]] u općini [[Širvintos]], 35 km od [[Vilnius]]a, jugoistočna [[Litva]]. |
'''Kernavė''' je bio [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] prijestolnica [[Veliko litvansko vojvodstvo|Litvanskog vojvodstva]] koje je danas samo selo s oko 318 stanovnika, ali i [[arheologija|arheološki]] lokalitet i velika turistička atrakcija. Nalazi se u blizini [[gradina]] (zemljana [[utvrda]]) zvanih ''piliakalnis'' na zavoju rijeke [[Neris]] u dolini [[Pajauta]] u općini [[Širvintos]], 35 km od [[Vilnius]]a, jugoistočna [[Litva]]. |
||
| Redak 14: | Redak 21: | ||
{{Široka slika|Piliakalniai.jpg|900px|<center>Panorama arheološkog lokaliteta Piliakalniaija|50%|left}} |
{{Široka slika|Piliakalniai.jpg|900px|<center>Panorama arheološkog lokaliteta Piliakalniaija|50%|left}} |
||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
[[Datoteka:Kernave |
[[Datoteka:Kernave from the mounds, Lithuania, Sept. 2008 - Flickr - PhillipC.jpg|mini|<center>Nova crkva izgrađena na mjestu stare 1920. god.]] |
||
Područje Kernavėa je bilo naseljeno još od [[paleolit]]a, ali se broj stanovnika bitno povećao tijekom [[mezolit]]a i [[neolit]]a. Iz [[metalno doba|metalnog doba]] tu se nalazi skrivena cesta preko močvare prekrivena drvenim daskama (''medgrinda'') koja se koristila za opskrbu zemljanih obrambenih zidina od 4. do 7. stoljeća.<ref>Irma Kaplūnaitė, ''[http://www.aruodai.lt/paieska/terminas.php?TeId=490 Terminai]'', Aruodai. Posjećeno 19. siječnja 2011. (lit.)</ref> |
Područje Kernavėa je bilo naseljeno još od [[paleolit]]a, ali se broj stanovnika bitno povećao tijekom [[mezolit]]a i [[neolit]]a. Iz [[metalno doba|metalnog doba]] tu se nalazi skrivena cesta preko močvare prekrivena drvenim daskama (''medgrinda'') koja se koristila za opskrbu zemljanih obrambenih zidina od 4. do 7. stoljeća.<ref>Irma Kaplūnaitė, ''[http://www.aruodai.lt/paieska/terminas.php?TeId=490 Terminai]'', Aruodai. Posjećeno 19. siječnja 2011. (lit.)</ref> |
||
Inačica od 28. ožujka 2012. u 22:49
| Arheološki lokalitet Kernavė | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Litva
  Kernavė |
| Godina uvrštenja | 2004. (28. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO |
Kernavė je bio srednjovjekovna prijestolnica Litvanskog vojvodstva koje je danas samo selo s oko 318 stanovnika, ali i arheološki lokalitet i velika turistička atrakcija. Nalazi se u blizini gradina (zemljana utvrda) zvanih piliakalnis na zavoju rijeke Neris u dolini Pajauta u općini Širvintos, 35 km od Vilniusa, jugoistočna Litva.
Litvanski državni kulturni rezervat Kernavė je osnovan 2003. godine, a 2004. god. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao
Povijest
Područje Kernavėa je bilo naseljeno još od paleolita, ali se broj stanovnika bitno povećao tijekom mezolita i neolita. Iz metalnog doba tu se nalazi skrivena cesta preko močvare prekrivena drvenim daskama (medgrinda) koja se koristila za opskrbu zemljanih obrambenih zidina od 4. do 7. stoljeća.[1]
Grad Kernavė se prvi put spominje 1279. godine kao prijestolnica velikog vojvode Traidenisa koju su opsjedali Teutonski vitezovi. God. 1390., tijekom tzv. Litvanskog građanskog rata (1389.–1392.), Teutonci su spalili cijeli grad i dvorac u dolini Pajauta, nakon čega su se stanovnici odselili na brda, a grad se nikada nije obnovio. Tijekom vremena prekrio ga je sloj zemlje koji je stvorio sloj treseta. Treset je sačuvao većinu gradskih ostataka netaknutima, zbog čega arheolozi nazivaju Kernavė "Litvanskom Trojom"[2].
Tijekom litvanskog narodnog preporoda u 19. stoljeću, romantičarski pisac Feliks Bernatowicz je izazvao zanimanje javnosti za ovaj stari izgubljeni grad i uskoro je braća Tyszkiewicz iskopala gradine, da bi 1859. godine cijeli lokalitet otkrio Władysław Syrokomla. Vilniuško sveučilište je nastavilo arheološka iskapanja 1979. i opet 1980.-83. godine.
Poveznice
Izvori
Vanjske poveznice
- Službena stranica (engl.)
- Turističke informacije (engl.)
- Fotografije na flickr.com
Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kernavė |
| |||||||||||||||||
