Prokarioti: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (robot Mijenja: da:Prokaryoter
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ms:Prokariot
Redak 94: Redak 94:
[[lv:Prokariots]]
[[lv:Prokariots]]
[[mk:Прокариоти]]
[[mk:Прокариоти]]
[[ms:Prokariot]]
[[nl:Prokaryoten]]
[[nl:Prokaryoten]]
[[no:Prokaryoter]]
[[no:Prokaryoter]]

Inačica od 30. ožujka 2012. u 10:56

Prokarioti
Sistematika
Carstvo:Procaryota
Haeckel, 1866.
Domene
Shematski prikaz prokariotske stanice: 1- kapsula; 2-stanična stijenka; 3-stanična membrana; 4-citoplazma; 5-ribosomi; 6-mezosomi; 7-nukleoid; 8-flagelum

Prokarioti (Procarya, Procaryota; od starogrčkog pro = prije, ranije i karyon = orah, jezgra), ranije Monera, su stanična živa bića jednostavne građe koja imaju staničnu stijenku i membranu ali nemaju staničnu jezgru (nemaju oblikovanu jezgrinu ovojnicu) ni organele, osim ribosoma.

U ovu skupinu organizama pripadaju bakterije i Archaea, dok su svi ostali, jednostanični ili višestanični organizmi, eukarioti. Takav tip stanice naziva se protocit.

U citoplazmi prokariotskih stanica DNK se nalazi slobodno kao jezgrin ekvivalent, nukleoid. U ovim stanicama najčešće se nalazi samo jedan jedini kromosom koji ne sadrži histoproteine kao stanice eukariota. Kromosom bakterija najčešće se sastoji od samo jedne zatvorene DNK molekule. Samo neki prokarioti sadrže linearne kromosome.

Veličina prokariota (kod duguljastih promjer) je između 0,2 i 700 µm (Thiomargarita namibiensis oko 700 µm).

Sljedeća svojstva obilježavaju prokariote:


Drugi projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Prokarioti

Predložak:Link FA