Bukovica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. travnja 2012. u 13:30

Bukovica je krševit kraj u južnoj Hrvatskoj, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga Zadar - Knin. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima (Jurišinka - 674 m).

Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih Kotara u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor.

Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu . Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje, a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac. Veća bukovička sela su Bilišane, Ervenik, Đevrske, Ivoševci, Donji Karin, Gornji Karin, Kruševo, Medviđa, Pađene, Žegar i Popovići.

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Bukovica''' je [[krš]]evit kraj u južnoj Hrvatskoj, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi [[željeznička pruga]] [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o [[Vapnenac|vapnenačkoj]] zaravni [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ([[Jurišinka]] - 674 m).
-Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[Bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]] i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[Domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces kojeg je četnička pobuna i velikosrpska agresija na Hrvatsku samo ubrzala.
+Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[Bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]] i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[Domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor.
 Česta je podjela na '''Gornju''' ili '''Obrovačku Bukovicu''' te '''Donju''' ili '''Kistanjsku Bukovicu''' . Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]], a na njenom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]]. Veća  bukovička sela su [[Bilišane]], [[Ervenik]], [[Đevrske]], [[Ivoševci]], [[Donji Karin]], [[Gornji Karin]], [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]], [[Medviđa]], [[Pađene]], [[Žegar]] i Popovići.